Okružni
sud u Banjnjoj Luci usvojio je krajem marta ove godine tužbu protiv
Ministarstva saobraćaja i veza, koju je Centar za životnu
sredinu podnio zbog odbijanja dostavljanja kopije Ugovora o
koncesiji koji je u svrhu realizacije autoputa Banja Luka – Prijedor – Novi
Grad, Vlada Republike Srpske zaključila sa kineskim partnerima.
Sud
je već odlučivao o istoj stvari, te je u sudskom sporu okončanom krajem oktobra
2022. godine, pokrenutom po tužbi
Centra, pravosnažno
odlučio na
način da je Ministarstvu naložio da tužitelju
dostavi traženi Ugovor o koncesiji, kako se radi o informacijama od opšteg značaja.
Međutim, kako je Ministarstvo ponovo odbilo da omogući uvid u ovaj
dokument, pozivajući se na klauzulu povjerljivosti i zaštitu komercijalnih
interesa koncesionara, Centar je bio primoran da svoje pravo pristupa javnim
informacijama traži kod suda. Ponovo donesenom presudom, Centar je to pravo
ostvario na način da je Ministarstvo sada ponovno, po drugi put, obavezano da
tužitelju ustupi traženi ugovor.
“Ovo
je samo jedan od pokazatelja kome pripadaju institucije Republike Srpske.
Centar sve ove godine pruža šansu da se pokaže drugačije, te da institucije počnu
da brane interes građana, no svaki put se iznenadimo dokle seže granica
servilnosti naših institucija stranim i domaćim investitorima. Ovo je takođe
samo jedan od testova za pravosudne institucije u Bosni i Hercegovini, da
vidimo da li su oni posljednji bedem odbrane prava građana. Vrijeme i sve više
slučajeva koje pokreću udruženja u BiH će pokazati”, izjavio je Tihomir Dakić,
predsjednik Centra za životnu sredinu.
Podsjećamo da je Centar, u postupku pristupa informacijama, i to
konkretno kopije Studije
ekonomske opravdanosti izrađene za isti projekat, u januaru 2023. godine pokrenuo poseban
sudski postupak usljed odbijanja dostave i ovog dokumenta, a koji postupak je
još uvijek u toku.
Redžib
Skomorac, pravni savjetnik u Centru za životnu sredinu, dodao je: “Evidentirana je
tendencija da se pristup informacijama u vezi određenih projekata koji se
direktno tiču raspolaganja javnim dobrima, uslovljavaju od strane trećih
subjekata kojima se odlučivanje o ustupanju informacija praktički delegira od
strane organa javne vlasti. Naime, situacija da se ‘test javnog interesa’, tj. test neophodnosti pružanja
traženih informacija, a koje se tiču bitnih elemenata pravnih poslova koji su
zaključeni u ime građana, vrši primarno od strane samih koncesionara je
nedopustiva. Informacije o takvim projektima su u vlasništvu građana, te test
javnog interesa isključivo mora da sprovodi legitimna vlast, naročito vrednujući
korist od pružanja traženih informacija i kroz primjenu principa ‘proaktivne transparentnosti’”.
Ističemo
zabrinjavajući porast netransparentnosti u predmetima pristupa informacijama od
javnog značaja, naročito u vezi projekata kapitalnih investicija i raspolaganja
javnim dobrima, jer u praksi realizacija tih projekata značajno utiče na stanje
životne sredine, ali i temeljna prava i slobode građana.
U
kontekstu sve većih pritisaka na zajednička javna dobra, što sve češće
rezultuje nelegitimnom prevagom komercijalnih interesa nad opštim javnim
interesom, odnosno prevagom pretpostavke o ugrožavanju komercijalnih interesa
privatnih kompanija nad ljudskim pravima i slobodama, na nedavno održanom
konsultativnom sastanku sa Institucijom ombudsmana za ljudska prava u BiH,
predstavnici Centra su od ombudsmana zahtjevali proaktivniju zaštitu prava građana
na informisanost o koncesijama i povezanim investicijama stranih kompanija.
Stoga, nadležno Ministarstvo ohrabrujemo da postupi po principu
proaktivne transparentnosti, te da informacije glede realizacije predmetnog
autoputa bez odlaganja ustupi zainteresovanoj javnosti.