Sud Bosne i Hercegovine presudio je da su članovi Centralne
izborne komisije BiH (CIK) izabrani legalno i zakonski. Za one koji imaju običaj
čitati šta piše u zakonima, ova odluka nije nikakvo iznenađenje. Ova odluka je
samo potvrda onoga o čemu smo ranije pisali.
U odluci Sudskog vijeća piše da su paušalni prigovori
tužitelja da imenovani kandidati za članove CIK-a nisu pravni stručnjaci s
iskustvom u provedbi izbora ili izborni stručnjaci.
“Sud je stanovišta da je
Predstavnički dom PSBiH, kada je samostalno imenovao, postupao neposredno i u
skladu sa ustavnim ovlaštenjima Parlamentarne skupštine BiH i prema relevantnim
propisima Izbornog zakona BIH, na koji način je osigurao da CIK ima sedam
članova u skladu sa članom 2.5 Izbornog zakona BiH”, piše u obrazloženju
odluke.
Bacanje
struke pod noge – pravne i novinarske
Podsjetimo, u martu 2020. godine
Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH imenovao je Vanju Bjelicu Prutinu,
Jovana Kalabu, Suada Arnautovića i Ahmeta Šantića za članove Centralne izborne
komisije BiH nakon što je istekao mandat
Branku Petriću, Novaku Božičkoviću, Suadu Arnautoviću i Ahmetu Šantiću.
Parlamentarna komisija je kasnila sa procedurom i kandidatskom listom što je
ostavilo mogućnost Zastupničkom domu PSBiH da imenuje navedene članove.
Petrić je, potom, zajedno s
Božičkovićem i Sanjom Stanimirović – Ostojić podnio tužbu Sudu BiH tražeći
poništavanje imenovanja. Sud BiH je tužbu odbio.
Tako su u vodu pale teze lidera HDZ-a BiH i SNSD-a Dragana
Čovića i Milorada Dodika da su pojedini članovi CIK-a izabrani nezakonito.
Nemoguće je prebrojati sve izjave koje su dali u medijima Čović i Dodik, a u
kojima su iznosili neistine o izboru članova CIK-a od 2020. godine.
No, oni u širenju neistina nisu bili usamljeni, pomagali su
im i njihovi visokopozicionirani stranački kadrovi. Posebno je apsurdno to što
su ih u toj priči pratili i stranački pravnici. Ljudi kojima bi pravo i struka
trebali biti na prvom mjestu. Ljudi za koje je teško povjerovati da nisu uzeli
Izborni zakon i iščitali propise koji određuju kako se biraju članovi CIK-a.
Bariša Čolak, HDZ-ov delegat u Domu naroda Parlamentarne
skupštine BiH i bivši federalni i državni ministar pravde jedan je od pravnika
koji su uporno tvrdili da je izbor članova CIK-a nezakonit.
“Mi imamo i dodatni problem sada koji usložnjava čitavu tu
situaciju oko članova CIK-a. Način njihovog izbora sigurno nije napravljen na
zakonit način”, samo jedna je od brojnih izjava Čolaka u kojima negira
legalnost članova CIK-a.
Njegova stranačka kolegica, također pravnica, Borjana
Krišto, državna zastupnica, svoje tvrdnje o “nezakonito izabranim članovima
CIK-a” iznosila je čak i u stranim ambasadama u BiH.
Svoje adute za širenje neistinitih tvrdnji imala je i
koalicija okupljena oko SNSD-a. Tako je Milan Petković, potpredsjednik
Ujedinjene Srpske i potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, koji za
sebe kaže da je deset godina radio u advokaturi, u medijima tvrdio da je CIK
nezakonit.
“Za nas je bilo mnogo više sporno izbor članova Centralne
izborne komisije koji je bio takav kakav je bio i koji je bio nezakonit, prema
mišljenju pozicije u Republici Srpskoj. Sada su izabrani potpuno mimo konkursa
i ono što nije sporno je da su to stranački ljudi, koji su prije toga bili na
listima, konkretno u PDP-u”, kazao je Petković sredinom decembra prošle godine
gostujući u emisiji Plenum na FTV-u.
Ono što je posebno zabrinjavajuće da u ovakvim nastupima na
televizijskim stanicima nismo mogli vidjeti nikakav odgovor novinara ili
voditelja, niti ispravak krivog navoda, pa su tako građani Bosne i Hercegovine
nebrojeno puta do sada krivo informisani. Problematično je kada novinari u studiju
puštaju političare da dezavuišu javnost, jer, kao što znamo, uloga medija je da
obrazuju građane, a ne da budu plodno tlo za širenje neistinitog sadržaja.
Tako su u HDZ-u BiH, vidjevši da im širenje dezinformacija
dobro ide, ove godine došli na ideju da predlože da se, u okviru paketa izmjena
Izbornog zakona u dijelu kojim bi se unaprijedio izborni proces, uvrsti njihov
zahtjev da se članovi CIK-a biraju i u Domu naroda PSBiH.
“Što se integriteta izbornog procesa tiče, HDZ insistira da
se Centralna izborna komisija, pored Predstavničkog doma PSBiH, kao što je sada
slučaj, bira i u Domu naroda. U suštini, nema nikakvog pomaka. Oni time
blokiraju čitav paket izmjena vezanih za integritet procesa”, kazao je državni
zastupnik Naše stranke Damir Arnaut,
nakon sastanka održanog u zgradi Delegacije EU u Sarajevu u martu ove godine.
Tako je pronađen model kako da
se ne uvedu nove tehnologije u izborni proces i kako da ne dobijemo pošteno i
pravedno brojanje glasova.
Mjesec ranije, u februaru, Dom
naroda PSBiH izglasao je zaključak kojim se osporava legitimitet Centralne
izborne komisije BiH, zahvaljujući glasovima po četiri delegata SNSD-a i HDZ-a.
Ovo je bio jedan od načina na
koji su ove stranke pokušale zloupotrijebiti svoju većinu u gornjem domu
državnog Parlamenta i poslati u javnost institucionalnu poruku da je CIK BiH
nezakonit. Očigledno je da su ove dvije stranke koristile svaku moguću priliku
da do građana koji ne čitaju zakone dođe teza o “nezakonitom izboru članova
CIK-a”.
Za Zakon
znaju, ali bezočno lažu
Tada je na to ukazala državna
zastupnica Naše stranke Mirjana Marinković – Lepić, pravnica po struci.
“U zaključku stoji da CIK nije
izabran i imenovan u skladu s odredbama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. U
Izbornom zakonu opet jasno piše da Predstavnički dom PSBiH imenuje članove
Izborne komisije s liste kandidata. Ako se ta lista ne dostavi
Predstavničkom domu 30 dana prije isteka mandata starog saziva Izborne komisije,
onda sam Predstavnički dom i predlaže i imenuje njene članove. Naravno da
delegati i SNSD-a i HDZ-a znaju za ove zakonske odredbe, ali ipak bezočno lažu.
Jedan od dokaza za to je i činjenica da Izborni zakon nisu citirali kako bi
potvrdili ono što su zaključili jer ne bi mogli ništa ni navesti u korist
svojih tvrdnji. Postavlja se pitanje zašto to rade? Jedini razlog je taj što
računaju na neupućenost javnosti u zakonodavne akte i onda zloupotrebljavaju
instituciju Doma naroda kako bi stvorili privid zakonitosti svojih odluka koje
nisu ništa drugo nego spinovi”, poručila je tada Marinković-Lepić i
pokazala da nisu svi pravnici u političkim strankama isti. Nekima su pravo i
zakoni na prvom mjestu.