Umjetna inteligencija ima snažan uticaj na političku komunikaciju i pogotovo na političke kampanje i taj uticaj će vremenom sve više rasti. Tema je nepresušna i o njoj bi se moglo jako dugo govoriti.
Ovo je u razgovoru za Fenu, u povodu kampanje za ovogodišnje opće izbore u BiH i korištenja umjetne inteligencije, izjavio stručnjak za političko i korporativno komuniciranje Adis Hasaković.
Lažni sadržaji
Hasaković se u razgovoru fokusirao samo na naš javni prostor u kojem za sada primjećuje dvije vrste aktivnosti.
Prva aktivnost, koja je dosta ograničena u ovom trenutku, ali njegova procjena je da će sve više dolaziti do izražaja, je kreiranje komunikacijskog sadržaja kao što su fotografije, tonski i video sadržaji sa ciljem da se određena politička opcija ili njen predstavnik prikaže u pozitivnom, odnosno negativnom kontekstu.
Radi se u suštini o lažnim sadržajima, stiliziranom prikazu virtuelne stvarnost koje ne može svako ljudsko oko ili uho u startu percipirati kao lažni sadržaj. Kako bude vrijeme odmicalo, imat ćemo toga sve više.
Hasaković ističe da je zanimljivo da su pojedine političke stranke i njihovi predstavnici već u nekoliko navrata javno koristili ove AI alate u promotivne svrhe, producirajući video spotove koji imaju za cilj da na jedan potpuno neprirodan, dakle umjetni način, ispričaju priču o sebi.
– Bili su čak i predmetom ismijavanja. Međutim, to ih nije sputalo da istraju u tome, jer očigledno je da ovakvi sadržaji imaju svoju publiku. Oni polaze od toga da se to njima sviđa, pa kad je već tako, onda moraju postojati i drugi kojima će se to svidjeti – kaže Hasaković.
Farme botova
Druga, koja je puno raširenija i po njegovom mišljenju kao takva opasnija aktivnost, je upravljanje tzv. farmama botova putem umjetne inteligencije.
Pojednostavljeno, radi se o stotinama, a vjerovatno i hiljadama lažnih profila i stranica koji se otvaraju na društvenim mrežama, kao što su npr. “Fate Fajke Karleuše” ili “Mirze Mire Mirzoniji”, ali i pod sasvim običnim lažnim imenima, a kojima se upravlja iz jednog ili više centara (stranke, izborni štabovi, tajne službe, itd.) uz pomoć AI alata.
– Dakle, komunikacija se kreira i generira na jednom mjestu i onda se putem objava multipliciraju. Najčešće su to komentari na stranicama medija ili stranicama političkih stranaka i drugim stranicama. Ovakvi profili nemaju “prijatelje”, niti neke sadržaje koji bi ukazali na to da se radi o stvarnim osobama. Oni vrlo često ne koriste govor argumenata već govor mržnje i uvrede. Dok razgovoramo o ovome, upravo na stotine ovakvih profila “radi” i kontaminira javni prostor sa ciljem da ocrni jednu političku opciju i njegove aktere i priskrbi korist za svoju političku opciju – kazao je Hasaković.
Zato kao rezultat imamo komunikacijski haos i jednu ogromnu negativnu energiju koja može prerasti u otvorene sukobe.
– Prva ozbiljna opasnost se već javlja, a to je da ljudi više ne vjeruju nikome i ničemu, a kamo li u poredak i društvene vrijednosti. Ovo je ozbiljna prijetnja svakom demokratskom sistemu, pa i našem – upozorio je Hasaković.
Nasilno nametanje stava i genreriranje sukoba
Po njegovim riječima, cilj obje aktivnosti je u biti nasilno nametanje stava, a ako to nije moguće, onda generiranje sukoba.
– Na žalost, ovo više nije fenomen, već učestala i sistematski orijentirana i organizovana praksa svih onih centara moći koji se služe govorom mržnje kako bi u potpunosti destabilizirali društvene odnose. Podsjećam da govor mržnje nije sloboda govora, već krivično djelo, kojim se kako stvari stoje, rijetko ko više bavi institucionalno, a i svi mi kao društvo u cjelini. Jedino što preostaje je da se građani educiraju i da ne nasjedaju na ovakve sadržaje. Jer, algoritam je takav, da ukoliko pristanete na to da fake profile i sadržaje uvažavate kao sagovornike u dijalogu, zapravo ih činite ravnopravnim akterom u komunikaciji. To onda prepoznaje i platforma na kojoj se komunikacija odvija (Facebook, Instagram, X…), a oni tada dobijaju na frekvenciji i značaju – zaključio je Hsaković.