Veliko vijeće Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu odbacilo je tužbu „Kovačević protiv BiH“, uz zaključak da Slaven Kovačević ne može biti smatran žrtvom i da su njegovi navodi u velikoj mjeri predstavljali zloupotrebu prava na aplikaciju.
Sud je istakao da je Kovačević nastupao u ime drugih građana, što nije pravno dopušteno, te da nije dokazao da je lično i direktno diskriminisan u izbornom procesu. Pored toga, zabilježeno je da je tokom postupka iznosio uvredljive i ničim izazvane optužbe na račun sudija, agenata Vlade i visokog predstavnika, što je Sud ocijenio kao nedopustivo ponašanje.
Status žrtve odbijen
Veliko vijeće je zaključilo da Kovačević ne može uživati status žrtve diskriminacije jer nije pružio dokaze o neposrednom ličnom uticaju izbornog sistema na njegovo pravo glasa. Sud je naglasio da je njegova žalba bila usmjerena na opštu kritiku ustavno-izborne strukture BiH, a ne na zaštitu individualnih prava – što predstavlja actio popularis.
Sporna etnička pripadnost i državljanstvo
Tokom postupka, otvorene su i dileme oko Kovačevićevog izjašnjavanja – ranije se deklarisao kao Hrvat, dok je pred Sudom tvrdio da je „građanin“. Takođe, ima i hrvatsko državljanstvo. Ove okolnosti, prema mišljenju pravnika, dodatno su oslabile njegovu poziciju pred Sudom.
Presuda – zaokret u praksi
Odluka Velikog vijeća (12 glasova „za“, 5 „protiv“) poništila je raniju presudu iz 2023. godine, kojom je BiH bila proglašena odgovornom za diskriminaciju. Pravnici ocjenjuju da je Strazbur ovom odlukom napravio zaokret ka pravnom oprezu i političkom realizmu, budući da je riječ o rijetkom slučaju odbacivanja tužbe zbog zloupotrebe prava.
Podsjećanje
Kovačević, savjetnik Željka Komšića, žalio se da kao „Bosanac i Hercegovac“ ne može glasati za srpskog člana Predsjedništva BiH niti biti delegat u Domu naroda PS BiH. Njegova apelacija, međutim, nije prepoznata kao dokaz lične diskriminacije.
Odluka Velikog vijeća dolazi nakon niza presuda Suda u Strazburu (Sejdić–Finci, Zornić, Pudarić, Pilav) kojima su ranije dijelovi Ustava BiH proglašeni diskriminatornim – ali nijedna od tih presuda do danas nije sprovedena u praksi.