Rast cijena nafte i sukobi na Bliskom istoku ponovo bude strah kod građana koji pamte rat, inflaciju i nestašice, dok stručnjaci upozoravaju na psihološke i ekonomske posljedice panike.
Svaka nova vijest o ratnim sukobima u svijetu kod građana Bosne i Hercegovine izaziva snažnu reakciju. Sjećanja na rat, inflaciju i nestašice iz prošlosti i dalje su svježa, pa mnogi u strahu počinju da gomilaju osnovne životne namirnice, higijenske potrepštine i gorivo.
Ključne činjenice
- Građani BiH sve češće kupuju i skladište hranu, gorivo i higijenske potrepštine.
- Pojedine benzinske pumpe ograničile točenje goriva u kanistere.
- U marketima se brzo prazne rafovi sa osnovnim namirnicama.
- Stručnjaci upozoravaju na ekonomske i psihološke posljedice straha.
- Nedostatak robnih rezervi dodatno povećava nepovjerenje građana u institucije.
Sukob na Bliskom istoku ponovo je izazvao strah među građanima Bosne i Hercegovine. Već prvog dana vijesti o novoj eskalaciji sukoba mnogi su požurili na benzinske pumpe sa kanisterima kako bi obezbijedili zalihe goriva.
Zbog povećane potražnje pojedine pumpe bile su primorane da ograniče točenje goriva u kanistere. Slična situacija primijećena je i u trgovinama, gdje se sve češće prazne rafovi sa osnovnim životnim namirnicama.
Među proizvodima koji prvi nestaju s polica ponovo se našao i toalet papir – fenomen koji se već pojavio tokom pandemije virusa korona.
Građani priznaju da ih globalna situacija brine, iako se sukobi odvijaju daleko od Bosne i Hercegovine.
„Plašim se zbog djece, a za sebe ne“, rekao je jedan od anketiranih građana Istočnog Sarajeva.
„Nije normalan onaj koji se ne boji“, dodaje drugi.
Treći ističe da ljudi koji su već prošli rat najviše strahuju da se takav scenario ne ponovi.
Nepovjerenje u institucije
Sociolog Vladimir Vasić smatra da je reakcija građana djelimično razumljiva, jer je povjerenje u institucije godinama slabo.
„Kako nećemo tako reagovati kada znamo ko nas vodi i kako nas vodi. Ljudi pokušavaju da se osiguraju i da makar nešto uštede“, kaže Vasić.
On upozorava da će posljedice globalnih sukoba najviše pogoditi ekonomiju, prije svega kroz rast cijena energenata i osnovnih životnih namirnica.
„Definitivno ćemo imati još jedan talas poskupljenja, što će dodatno uticati na životni standard stanovništva“, naglašava Vasić.
Povratak ratnih trauma
Psiholog Slađana Đaković objašnjava da ovakve reakcije imaju i duboku psihološku pozadinu.
Prema njenim riječima, ljudi na prostoru bivše Jugoslavije prošli su rat i te traume nisu nestale. Svaka vijest o sukobima može ponovo aktivirati strahove iz prošlosti.
„Dolazi do retraumatizacije. Ljudi počinju panično da kupuju jer razmišljaju: šta ako ponovo dođe do nestašice, šta ako ostanem bez hrane“, objašnjava Đakovićeva.
Osim gomilanja namirnica, kod ljudi se javlja i pojačana anksioznost, frustracija i ljutnja, posebno zbog osjećaja da institucije nemaju dovoljno mehanizama da zaštite građane u kriznim situacijama.
Uticaj društvenih mreža
Stručnjaci upozoravaju i na dodatni problem – širenje lažnih vijesti na društvenim mrežama i portalima. Takve informacije često izazivaju nepotrebnu paniku jer ih mnogi građani prihvataju bez provjere.
Prazni rafovi u trgovinama dodatno pojačavaju osjećaj nesigurnosti, iako za sada nema stvarne nestašice osnovnih životnih namirnica.