Kandidat Demokratske fronte za Parlament Federacije Bosne i
Hercegovine Sanel Kajan iz Mostara na Twitteru je objavio video
postavljanja zastava tzv. Herceg-Bosne. U opisu se zapitao zbog čega
postoji Gradsko vijeće Mostara kada HDZ i SDA šute na skoro svaki
problem u Mostaru? Konstatovao je da se neće oglasiti ni na tu akciju
postavljanja zastava.
“Gradsko vijeće Mostara nadležno nad Komunalnim javnim
preduzećem ‘Parkovi’. Svi šute, vijećnici, gradonačelnik. Javno sam
apelovao na opoziciju, čak sam im i privatno poslao poruke, obećali su
da će reagovati do sada još nisu. Zastave se i dalje postavljaju i to
traje cijelo jutro. Ovo nisu zastave ni Grada Mostara ni
hercegovačko-neretvanskog kantona kao ni države Bosne i Hercegovine. Ovo
je očita provokacija tako da sam osjetio potrebu da reagujem jer šutnja
znači znak odobravanja. Riječ je o baš velikim zastavama tzv.
Herceg-Bosne”, kazao je za N 1 Sanel Kajan.
Kako kaže, zastave tzv. Herceg-Bosne su postavljene od tržnog centra
Mepas, duž avenije, Dubrovačke ulice pa sve do Mostarke – najveće zgrade
u Mostaru.
“Svako ko tim dijelom prolazi vidjet će na stotine zastava.
Znam da HDZ i SDA ovo rade zajedno jer je direktor tog komunalnog
preduzeća visokopozicionirani kadar SDA. On je znao za to, bez njegovog
naloga zastave tzv. Herceg-Bosne nisu mogle biti postavljene, a s druge
strane, gradonačelnik je iz HDZ- tako da oni rade ovo u koordinaciji.
Djeca su u strahu jer ona ne znaju, a ove tenzije su nevjerovatne”, dodao je Kajan.
Nastojali smo saznati ko je dao dozvolu za postavljanje ovih zastava
pa smo tako kontaktirali više adresa. Iz Odjela za komunalne i
inspekcijske poslove te okoliš Grada Mostara, koji je inače nadležan za
davanje ovakvih i sličnih saglasnosti, kazali su nam kratko da oni nisu
dali dozvolu te da se obratimo Uredu gradonačelnika Mostara Marija
Kordića.
Kontaktirali smo ured, međutim, Kordić nije bio u kabinetu već na
sastanku. Nakon više pokušaja i telefonskih poziva upućenih lično njemu,
nije se javio. Poslali smo i poruku, ali do objavljivanja ovog teksta
nismo uspjeli saznati ko je bio saglasan s tim da se zastave tzv.
Herceg-Bosne postave.
Isto smo pokušali saznati i od Ureda za informisanje Grada Mostara, ali se također na telefon niko nije javio.
U međuvremenu, reagovali su iz Naše stranke osudivši ovaj potez.
Poručili su, između ostalog, da “nikakav teror zastavama neće oživjeti zločinačku Herceg-Bosnu”.
“Postavljanje zastava Herceg-Bosne po ulicama Mostara je
predizborni pokušaj označavanja teritorije po etničkom kriteriju čime se
poručuje nehrvatima da za njih tu nema mjesta. Poručujemo im nijedna
zastava neće oživjeti nijedan propali paradržavni projekat pa tako ni
zločinačku Herceg-Bosnu. Od Gradske uprave Mostara, posebno od
gradonačelnika Marija Kordića i predsjedavajućeg Gradskog vijeća Salema
Marića, tražimo hitnu reakciju i skidanje zastave. Hitno mora reagovati i
Centralna izborna komisija. Na dan izbora svi se moraju osjećati
slobodno da glasaju za koga žele a ne da se osjećaju kao u Heliodromu,
Dretelju i ostalim logorima Herceg-Bosne. Tražimo reakciju OHR-a i
visokog predstavnika. Građankama i građanima poručujemo da se ne boje i
da potpuno ignorišući zločinačke namjere izađu na izbore i glasaju po
vlastitoj savjesti i u skladu s idealima slobode izbora. To je
nacionalistima najbolji odgovor”, stav je Naše stranke.
A postavljanje zastava tzv. Herceg-Bosne osim u jeku predizborne
kampanje i uoči Općih izbora 2. oktobra, moglo bi se reći da se odvija i
neposredno pred večerašnji završni skup HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog
sabora (HNS) koji će biti održan večeras u 19:00 sati u sportskoj
dvorani pod Bijelim brijegom u Mostaru.
Ratna paradržava “Hrvatska Republika Herceg-Bosna”
osnovana je 18. novembra 1991. godine i nastala je od tzv. Hrvatske
zajednice Herceg Bosne, s ciljem stvaranja političke, ekonomske,
kulturne cjeline Hrvata u BiH. Washingtonskim sporazumom iz 1994. godine
prestaje da postoji i postaje dio današnje Federacije BiH, a njene
političke i vojne vođe Haški tribunal Jadranka Prlića i druge osudio je
na 111 godina zatvora zbog ratnih zločina. Ipak, za neke i danas živi pa
se tako često obilježavaju njene godišnjice u Mostaru na koje dolaze
vodeći hrvatski zvaničnici i političari u BiH.
N1