Na panelu, koji su pratili ambasadori devet zemalja članica EU, su govorili advokati, predstavnici nevladinih organizacija te predsjednik NSRS Nenad Stevandić. On je govoreći na panelu zamolio prisutne da ga ne pomiješaju sa Vladom koja je predlagač zakona, zaboravljajući da je upravo on izglasao tu vladu kojoj je praktično šef, a osim toga u rukama ima i mehanizme koalicione kontrole vlade.
Prisutne je uvjeravao da zakon o agentima stranog uticaja neće nanijeti štetu nevladinim organizacijama jer nije ni, kako tvrdi, zakon kojim je kleveta postala krivično djelo.
„Četiri mjeseca otkako je zakon na snazi i nije zatvoren nijedan zakon. Ne amnestiram sebe od moguće greške“, rekao je Stevandić.
„Strane vlade imaju pravo da finansiraju NVO, ne mislim da su time postali agenti“, dodao je Stevandić.
Svoje izlaganje nastavio je izjavama da u BiH vlada mir, tolerancija te da nema međuetničkih incidenata što nije tačno, a dovoljno je pogledati OSCE-OV Monitor mržnje prema kojem se 88% krivičnih djela počinjenih iz mržnje bazira na etničkoj mržnji.
„Ovaj zakon neće zabraniti NVO niti otupiti njihovu misao“, rekao je Stevandić koji nije dao odgovor na pitanje zašto je bilo potrebno donošenje ovog zakona koji je u fazi nacrta.
Ulrike Hartmann, ambasadorica Austrije u BiH upitala je šta je za Republiku Srpsku strano.
„Da li vam je Austrija strana, da li vam je Francuska strana? Zar se razmišlja na taj način. Mi smo Evropa. Pored pitanja zašto je to toliko potrebno. Drugo pitanje je činjenica da takav zakon ne postoji u 27 članica zemalja članica EU. OSCE i Venecijanska komisija su protiv takvog zakona, a proces se ipak nastavlja. Republika Srpska je dio BiH, žele se pridružiti u EU. Da li postoji stvarna volja da se nastavi taj put?, upitala je ambasadorica Austrije.
Jovana Kisin, advokatica za ljudska prava pojašnjava da sve što nije definisano u zakonu biće definisano u praksi. Posebno se osvrnula na bezbjednosne posljedice ako zakon bude usvojen.
„Naime agenti stranog uticaja je termin koji je etiketa za mnoge NVO godinama. Donošenjem ovog zakona država će legalizovati termine i targetiranja pojedinih organizacija. Proteklih godina smo imali pojačanu netrpeljivost i govor mržnje pa čak i napade. Ako se zakon usvoji legalizovaće se takva vrsta etiketiranja koja može dovesti do nasilja. Na terenu smo vidjeli da ukoliko niste miljenik vlasti i navijači vas napadnu onda vam MUP kaže izađite iz Banjaluke mi vas ne možemo zaštititi“, podsjetila je Kisin Zagajac na odnos institucija prema aktivistima Bh Povorke ponosa koje policija nije zaštitila.
Rekla je i da bi današnji panel bio zabranjen da je zakon usvojen jer bi se ova aktivnost smatrala političkom aktivnošću.
Svaka trasprava o opravdanosti zakona je izlišna, rekao je Branko Todorović, predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava Republike Srpske.
„Sasvim je jasno zašto se zakon donosi, jasno je da nije pravno utemeljen ni u čemu. Radi se o ličnim željama autokrata. I vlasti koja nema osjećaj za demokratiju. Korupcija je enormna, institucije funkcionišu loše, siromaštvo veliko, ekonomska situacija katastrofalna, problemi u zdravstvu, školama. Prioriteta za ozbiljnu vlast bi bilo puno da ih rješava. Umjesto toga vlast izmišlja da je problem što ljudi pričaju, mediji pišu, a civilno društvo radi. Civilno društvo u BiH je slabo, nerazvijeno, nemoćno. Vi sada donosite zakon da biste disciplinovali 10 organizacija koje imaju kritički glas“, rekao je Todorović.
Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency International u BiH rekla je kako nismo čuli razloge za pokretanje inicijative donošenja zakona. Priča o nepostojanju finansijskog nadzora nad poslovanjem NVO ne pije vode.
„Udruženja podliježu kontrolama Poreske uprave, svih ostalih organa, podnose izvještaje, a ovaj nacrt zakona koji smo dobili se bavi svime osim ovim, uspostavlja dodatni izvještavanje. Ne bavi se finansiranjem osim samim izvorima finansiranja baveći se isključivo udruženjima koji se finansiranju iz inostranstva. S druge strane nema kontrole onih koji se finansiraju mahom od vlade, javnih institucija“, rekla je Korajlić.
Dodaje da je osim etiketiranja udruženja sporan i ulazak u prirodu aktivnosti kojima se udruženja smiju ili ne smiju baviti.
„Vi sada imate zabranu političkog djelovanja što nije sporno, ali sada imamo dodatno pitanje koje je sporno – da se ukida mogućnost zagovaranja osim u pojedinim izuzecima za koje nema definicija. Ko će cijeniti da li naša aktivnost spada u borbu protiv korupcije ili ne. Gomila spornih odredbi“, dodala je Korajlić.
Predsjednik NSRS Nenad Stevandić nije dao odgovore iako je nacrt pročitao, kako sam kaže, 10 puta.
Na izjavu Branka Todorovića da organizacija kojom rukovodi godišnje dobije nešto više od 100.000KM, a institucije Republike Srpske 200,300 miliona KM, Stevandić je s osmijehom na licu (u šali ili ne) rekao: „Mi smo veći strani agenti.“
Stevandić se na kraju još jednom opravdao rečenicom da on ne predstavlja vlast, nego da predstavlja zakonodavnu vlast. Nije šija nego vrat.