Uprkos teškoj bolesti koja ga je postupno lišila pokretljivosti i govora te ga vezala uz invalidska kolica, Stephen Hawking postao je simbol iznimne znanstvene inteligencije, ustrajnosti i snage ljudskog duha.
Stephen Hawking rođen je u Oxfordu u Engleskoj, u obitelji snažno usmjerenoj prema znanju i obrazovanju. Njegov otac Frank Hawking bio je liječnik i znanstveni istraživač, dok je majka Isobel studirala filozofiju, politiku i ekonomiju. Tijekom Stephenova djetinjstva obitelj se preselila u St. Albans. Iako u ranoj mladosti nije slovio kao izniman učenik, već tada je pokazivao veliku znatiželju i interes za znanost, osobito matematiku i fiziku.
Godine 1959. upisao je Sveučilište u Oxfordu, gdje je studirao fiziku te 1962. diplomirao s odličnim uspjehom. Nakon toga nastavio je poslijediplomski studij na Sveučilištu u Cambridgeu, posvetivši se istraživanju kozmologije.
Tokom studija u Cambridgeu, u dobi od samo 21 godine, dijagnosticirana mu je amiotrofična lateralna skleroza (ALS), rijetka i progresivna neurološka bolest koja postupno paralizira tijelo. Liječnici su mu tada predviđali tek nekoliko godina života. Ipak, Hawking je nadmašio sva očekivanja te, unatoč bolesti, izgradio iznimno dugu i plodnu znanstvenu karijeru.
Naučini doprinosi
Hawkingov znanstveni rad bio je usmjeren na teorijsku fiziku i kozmologiju, s posebnim naglaskom na crne rupe i nastanak svemira. Njegovo najpoznatije otkriće, danas poznato kao Hawkingovo zračenje, objavljeno 1974. godine, pokazalo je da crne rupe nisu u potpunosti „crne“, već mogu emitirati čestice zbog kvantnih učinaka u blizini horizonta događaja. Ovo revolucionarno otkriće povezalo je kvantnu mehaniku, opću teoriju relativnosti i termodinamiku te značajno utjecalo na razvoj moderne fizike.
Takođe je, u suradnji s Rogerom Penroseom, razvio teoreme o singularnostima koji dokazuju da su pojave poput Velikog praska i središta crnih rupa neizbježne posljedice Einsteinove opće teorije relativnosti. Njegov rad imao je ključnu ulogu u oblikovanju suvremenog razumijevanja nastanka i strukture svemira.
Popularizacija nauke
Osim u akademskim krugovima, Hawking je stekao svjetsku slavu zahvaljujući popularizaciji znanosti. Njegova knjiga Kratka povijest vremena iz 1988. godine približila je složene kozmološke teme širokoj publici. Knjiga je postala međunarodni bestseler i prodana je u više od deset milijuna primjeraka, čime je Hawking postao jedan od najpoznatijih znanstvenika svog vremena.
Privatni život i nasljeđe
Stephen Hawking ženio se dvaput. S prvom suprugom Jane Wilde, koju je upoznao tijekom studija, imao je troje djece: Roberta, Lucy i Timothyja. Njihov brak završio je razvodom 1995. godine. Kasnije se oženio svojom njegovateljicom Elaine Mason, no i taj brak okončan je razvodom 2006. Unatoč teškim fizičkim ograničenjima, Hawking je komunicirao pomoću računalnog sintetizatora glasa, koji je s vremenom postao njegov zaštitni znak.
Preminuo je 14. ožujka 2018. godine u Cambridgeu, u 76. godini života. Njegova smrt označila je kraj života jednog od najvećih umova modernog doba, ali njegovo znanstveno nasljeđe i inspiracija koju je pružio milijunima ljudi diljem svijeta ostaju trajni.
Tijekom života primio je brojna priznanja, uključujući članstvo u Kraljevskom društvu, Copleyjevu medalju i Predsjedničku medalju slobode Sjedinjenih Američkih Država. Iako nikada nije nagrađen Nobelovom nagradom, njegov doprinos znanosti ostavio je neizbrisiv trag u povijesti čovječanstva.