Građani Bosne i Hercegovine u 2026. godini najviše povjerenja imaju u medije (70,5%), pokazuje najnoviji izvještaj o medijskim slobodama koji obuhvata period od 2018. do 2026. godine. Istraživanje je provedeno na uzorku od 502 ispitanika širom zemlje, putem telefonskog anketiranja u periodu od 22. marta do 7. aprila 2026. godine koju je proveo Friedrich-Ebert-Stiftung u BiH.
Nakon medija, građani najviše vjeruju institucijama vlasti (54,2%) i vjerskim zajednicama (52,2%), dok su političke stranke (13,7%) i političari (10,7%) i dalje na dnu liste povjerenja. U odnosu na 2025. godinu zabilježen je rast povjerenja, posebno u nevladin sektor i institucije vlasti.
Razlike između entiteta
Rezultati pokazuju značajne razlike između entiteta. U Federaciji BiH najveće povjerenje uživaju mediji, dok u Republici Srpskoj prednjače vjerske zajednice i institucije vlasti. Povjerenje u političke stranke i političare veće je u RS nego u FBiH.
Kada je riječ o zadovoljstvu radom medija, dvije trećine ispitanika iz FBiH uglavnom je zadovoljno, dok je u RS oko dvije trećine ispitanika potpuno nezadovoljno. Ipak, u odnosu na prethodnu godinu bilježi se porast zadovoljstva medijima u RS – sa 9,9% na 16,7%.
Percepcija slobode medija
Većina građana BiH (68,9%) smatra da je sloboda medija u Federaciji BiH djelimično prisutna, dok 12,2% smatra da uopšte nije prisutna. U RS, 37,2% građana smatra da sloboda medija u tom entitetu uopšte ne postoji, dok 31,1% ocjenjuje da je djelimično prisutna.
Značajne su i razlike u percepciji: 82,6% ispitanika iz FBiH smatra da je sloboda medija u tom entitetu djelimična, dok u RS taj stav dijeli 39,6% ispitanika. Istovremeno, raste broj građana koji smatraju da sloboda medija nije prisutna, posebno u RS.
Politički uticaj kao ključni problem
Kao najveće prepreke slobodnom radu medija građani navode političku zavisnost (66,9%) i opštu političku klimu (54%). Takođe, 74,1% ispitanika smatra da najveći uticaj na rad medija imaju političari i političke stranke, što je povećanje od oko 10% u odnosu na 2025. godinu.
Čak 72,3% građana smatra da su upravo političari i političke stranke glavni kršitelji novinarskih prava i medijskih sloboda.
Kriminalizacija klevete i napadi na novinare
Više od dvije trećine građana BiH (68,3%) smatra da je kriminalizacija klevete uticala na slobodu medija u RS, dok svaki četvrti ispitanik iz RS (25,8%) smatra da nije imala uticaja.
Napade na novinare opravdava 5,2% građana, dok ih 94,8% smatra neopravdanim. Istovremeno, 79,4% ispitanika vjeruje da je rad pojedinih novinara politički motivisan.
Internet preuzeo primat
Internet je postao dominantan izvor informisanja – koristi ga 37,3% građana, dok dodatnih 30,5% koristi društvene mreže. Televizija je prvi izvor informacija za 26,7% ispitanika.
Kada je riječ o kvalitetu informisanja, internet također prednjači sa 48,3%, dok televizija ima 35,9%. Čak 90,1% građana smatra internet važnim medijem.
Položaj novinarki i rodna pitanja
Više od polovine ispitanika (55,8%) smatra da političari često krše prava novinarki, dok 58,9% ocjenjuje da je njihov govor prema novinarkama diskriminirajući i nepristojan.
Takođe, 73% građana smatra da bi mediji i organizacije trebali efikasnije reagovati na uvrede i nasilje prema novinarkama, dok oko tri četvrtine ispitanika smatra da institucije trebaju odlučnije kažnjavati napade.
Više od polovine ispitanika smatra i da se o političarkama izvještava negativno, uz prisustvo uvredljivog govora i stereotipa, te da komentari na društvenim mrežama sadrže više diskriminatornog sadržaja prema ženama.
Zaključak
Izvještaj pokazuje složenu sliku medijskih sloboda u Bosni i Hercegovini – s jedne strane visoko povjerenje u medije, a s druge izraženu percepciju političkog uticaja, ograničenih sloboda i profesionalnih izazova. Razlike između entiteta ostaju izražene, dok digitalni mediji sve više preuzimaju ključnu ulogu u informisanju građana.