Meteorolog Haris Babić kaže da je u ovom
trenutku teško prognozirati vremenske prilike za budući period.
“Zasad barem u narednih 10 dana nema
na vidiku da ćemo imati duži period dosta vrućeg vremena kao što smo svjedočili
u ovom mjesecu. Ono što je sigurno jeste da završavamo sa ovim vrućim julskim
mjesecom koji bi za moje područje Doboj Istoka mogao biti i nešto topliji od
prosjeka te i malo kišovitiji od prosjeka. Vidjet ćemo još da li smo zapravo
svjedočili i najtoplijem dijelu ovogodišnjeg ljeta. Jul iako je bio dosta vruć
donosio je i lokalno izraženije pljuskove, ponegdje nažalost i nepogode sa
ledom što svakako nije dobro za poljoprivrednike”, rekao je za BUKU babić.
Na pitanje zašto su se na našem području u
ovo vrijeme javile superćelijske oluje Haris Babić kaže da je jedan od faktora
za nastanak tih jakih superćelijskih oluja velika količina energije u
atmosferi.
“Ta energija posljedica je i jakog
zagrijavanja atmosfere u ljetnom periodu što gomila tu potencijalnu akumuliranu
energiju. Pored te velike količine energije potrebno je da imamo i povećanu
vlažnost što pomaže ‘hranjenju’ jačih olujnih sistema. Tome svakako pomažu jača
uzlazna strujanja koja podižu zrak sa tla i koristeći ovu potencijalnu energiju
zrak se podiže na gornje razine atmosfere i penje se sve dok ne dostigne
stabilni sloj. Što imamo veće dizanje u visinu, jači su olujni razvoji. Te superćelije su puno jače od drugih slabijih
oblačnih sistema i imaju jače radarske odraze refleksivnosti, mogu proizvoditi
vrlo opasne vremenske nepogode te generirati nastanak tornada, olujnih
orkanskih udara vjetra te leda”, pojasnio je Babić.
Dodaje da su superćelije opasni konvektivni
mezoskalni olujni sistemi koji dakle imaju izraženo jak odraz na radarskoj
slici, preko 60 65 dBz.
“Superćelija može unutar sebe imati
mezociklon koji imitira mini ciklonu te tako imamo rotirajuću oluju. Ovakve
oluje mogu prelaziti velike udaljenosti sa velikom brzinom kretanja čemu smo
mogli svjedočiti te ostavljaju iza sebe velike štete. Superćelije su proizvođač opasnih tornada. U superćelijama
imamo jak uzlazni tok što podiže zrak koji se vrti i obrće oko vertikalne ose.
Radarski odraz je kružnog ili eliptičnog oblika, a pojava ovakvih oluja se može
predvidjeti promatrajući parametre nestabilnosti poput CAPE, Lifted
Indeks”, ističe.
Iako ove superćelijske oluje mogu
proizvoditi tornada Babić kaže da je teško kazati možemo li tornada očekivati
na našem području.
“To je zbilja nezahvalno predviđati.
Svjedoci smo svakako burnih meteoroloških događanja i da se opasne situacije i
našim prostorima mogu događati od olujnih i orkanskih vjetrova, te zato svakako
moramo pratiti upozorenja kako bi bili spremni na ne daj Bože vanredne prilike.
Potrebno je uvijek realno sagledati stanje oko nas kako svi mi, polazeći od
sebe lično, ne bi neutemeljenim izjavama nepotrebno uznemirili našu javnost u
vidu toga da nam dolaze opasne oluje, tornada i slično”, pojašnjava Babić.
Babić kaže da bi po ECMWF modelu avgust
mogao biti nešto topliji od prosjeka, uz padavine u okviru prosjeka.
“Svakako da su ovo prognoze na duže
staze, pa su manje pouzdane. Čini se barem kako avgust kao zadnji ljetni
klimatološki mjesec neće početi sa velikim vrućinama, dakle neko tako reći
ormalnije ljeto. Za dalje ćemo vidjeti kako će se stvari odvijati. Ne treba
naravno otpisati avgust kao mjesec u kojem mogu nastajati temperaturni rekordi,
ali zasad barem ne može se zaključiti hoće li i oboriti ovogodišnje julske
temperaturne vrijednosti”, zaključuje naš sagovornik.
