Ono što je zajedničko gotovo svim regulacionim planovima usvojenim na jučerašnjoj sjednici Skupštine grada Banjaluka jeste snažno protivljenje građana predloženim izmjenama.
U proteklom periodu, stanovnici se sve češće i organizovanije, koristeći dostupna pravna i demokratska sredstva, bore da sačuvaju kvalitet života u svojim naseljima. Uprkos tome, odbornici SNSD-a i PDP-a usvojili su sve sporne prijedloge.
Obrazac koji se ponavlja gotovo je identičan: privatni investitori dobijaju sve više prostora za gradnju – sa sve većim brojem spratova i kvadrata – dok se istovremeno smanjuju površine namijenjene javnoj infrastrukturi, zelenilu, školama i vrtićima.
Od javnog interesa do investitorske logike
Među spornim planovima nalazi se i Regulacioni plan „Centar-jug“, koji obuhvata prostor u neposrednoj blizini tvrđave Kastel i uz obalu rijeke Vrbas, a koji možda i najbolje ilustruje ovaj trend.
Tokom godina, ovaj plan je pretrpio niz izmjena koje su značajno izmijenile njegov prvobitni koncept.
Početna ideja bila je stvaranje uravnoteženog urbanog prostora, u kojem sadržaji prate potrebe stanovništva. Još 2002. godine, plan je predviđao osnovnu školu, vrtić, zelene površine, dječija igrališta i javne prostore dostupne svim građanima.
Takav pristup imao je za cilj očuvanje kvaliteta života u centralnoj gradskoj zoni, ali i zaštitu specifičnosti ovog prostora – blizine rijeke i istorijskog jezgra.
Međutim, kroz kasnije izmjene i dopune, taj balans se postepeno gubio. Javni sadržaji su najprije smanjivani, zatim izmještani na manje atraktivne lokacije, da bi na kraju u velikoj mjeri bili i uklonjeni iz plana.
Istovremeno, stambeni i stambeno-poslovni objekti postajali su dominantan element buduće izgradnje.




Sve veći objekti, sve bliže rijeci
Kako su izmjene napredovale, planirana gradnja povećavala je spratnost objekata, širila njihove gabarite i pomjerala izgradnju sve bliže obali Vrbasa.
Time se, prema upozorenjima urbanističke struke, dovodi u pitanje očuvanje prirodnog strujanja vazduha u dolini rijeke, pristup građana obali, kao i opstanak postojećeg zelenila i riječnog ekosistema.
Prostor „Centar-jug“ ima posebnu vrijednost upravo zbog svoje lokacije – uz Vrbas, u neposrednoj blizini tvrđave Kastel i u srcu grada.
U ranijim planovima, te karakteristike bile su osnova za razvoj otvorenog i javnog prostora. U konačnoj verziji, međutim, prioritet je dat intenzivnoj gradnji.
Ako su u ovako osjetljivom i vrijednom području zanemareni osnovni principi urbanističkog planiranja i javnog interesa, ostaje pitanje – čemu se mogu nadati stanovnici drugih, manje „atraktivnih“ dijelova Banjaluka?
Regulacioni plan za „Centar-jug“ nije među juče usvojenima, upućen je na ponovni uvid, nakon kojeg slijedi javna rasprava, te glasanje u Skupštini grada. Sudeći prema ishodu ostalih regulacionih planova, nema mnogo razloga za optimizam da će ovaj biti izuzetak.