Nakon što se u medijima
pojavila informacija da se u OHR-u održavaju konsultacije, te da se u ovoj
instituciji razmatra mogućnost da visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini
Christian Schmidt nametne izmjene Izbornog zakona ne prestaju stizati reakcije.
Uglavnom reaguju stranke sa sjedištem u Sarajevu, te pozivaju visokog
predstavnika da dobro razmisli prije nego se odluči za taj potez.
Protiv nametanja tehničkih
izmjena Izbornog zakona nema niko ništa protiv, s obzirom da bi one samo
unaprijedile izborni proces i krađu glasove svele na minimum. No, problematično
je to što se pojavila informacija da se u OHR-u razmatra mogućnost da se
nametne izmjena Izbornog zakona u dijelu koji se tiče popunjavanja Doma naroda
Parlamenta FBiH, a koja bi zadovoljila samo HDZ i lidera te stranke Dragana
Čovića.
Širenje podjela i
diskriminacije
No, ukoliko su navodi o
udovoljavanju HDZ-u tačni, postavlja se pitanje koliko međunarodna zajednica
iskreno stoji iza principa za koje se zalaže.
Naime, Bosni i Hercegovini se
iz međunarodnih krugova godinama spočitava to što nisu provedene presude
Evropskog suda za ljudska prava, te što svi građani nisu jednaki pred zakonom,
a takve zamjerke su konkretno sročene u dokumentu koji se zove Mišljenje
Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU, a koji sadrži 14 prioriteta
koje treba da ispuni bh. vlast.
Upravo se u tim prioritetima
ponavlja kako BiH treba provesti presude Evropskog suda za ljudska prava.
Stoga se postavlja pitanje
kako od evropskih vrijednosti međunarodna zajednica dođe do ideje o daljnjem
širenju podjela i promovisanja diskriminacije.
Direktor Vanjskopolitičke
inicijative BiH Haris Ćutahija kaže da bi visoki predstavnik u BiH prvi
prekršio presude Evropskog suda za ljudska prava ukoliko bi se odlučio
nametnuti rješenja koja bi vodila u nove podjele.
“To prosto nije moguće, jer
znamo da on dolazi iz Njemačke, a znamo i poziciju Njemačke kada je u pitanju
Izborni zakon. Pored toga, trenutno Vijeće za implementaciju mira, gdje je
Rusija ostavljena po strani, sumnjam da će ići kontra procesa evropskih
integracija, odnosno puta kojim moramo ići”, govori Ćutahija za Buku.
Prema njegovim riječima,
politička kriza BiH nije počela s krizom koju je napravio Milorad Dodik s
SNSD-om, već ona traje znatno duže.
“Mi imamo uslovljavanje HDZ-a
BiH zadnje četiri godine, od prošlih izbora. Oni uslovljavaju cijeli proces
evropskih integracija rješavanjem hrvatskog pitanja, koje ja više volim zvati
pitanjem HDZ-a. Ono u čemu mi imamo problem jeste što Republika Hrvatska
koristi svoje predstavnike u institucijama EU da lobira kako bi se ovo
postiglo, a znamo da je sestrinska stranka HDZ-a BiH na vlasti u Hrvatskoj, i
oni pokušavaju zloupotrijebiti članstvo u EU. Međutim, vidjeli smo da to do
sada i nije polučilo nekim pozitivnim rezultatom za Dragana Čovića. Ono što je
meni kontradiktorno jeste da imamo jednu briselsku politiku u smislu evropskog
puta BiH i da imamo politike nekih država članica Unije koje su u suprotnosti s
politikama Bruxellesa”, ističe naš sagovornik.
Damir Arnaut, državni
zastupnik Naše stranke zatražio je od visokog predstavnika Christiana Schmidta
da ne ukida i ni na koji način ne umanjuje princip predstavljanja svakog
konstitutivnog naroda iz svakog kantona.
“Pišem u svom
institucionalnom i ličnom kapacitetu da Vas zamolim da to ne radite. Ta odredba
je emblamatična za stotine godina dugu multietničku historiju BiH i
utjelovljuje princip da su pripadnici konstitutivnih naroda potpuno jednaki na
svakom pedlju njene teritorije”, napisao je Arnaut.
Smatra da taj princip nije
narušen ni Dejtonskim ustavom, kako je to potvrđeno Odlukom Ustavnog suda BiH
iz 2000. godine o konstitutivnosti naroda, presudom Evropskog suda za ljudska
prava u slučaju Pilav te samom odredbom Ustava FBiH.
“Molim Vas da ne
napravite historijsku grešku i nepravdu izmjenom tog principa Vašom odlukom. S
jedne strane, ta odredba kodificira princip da pripadnici svakog konstitutivnog
naroda mogu i trebaju predstavljati interese cijele zemlje, a ne samo svoje etničke
braće. To je temeljni dio odluke u slučaju Pilav. Istovremeno, ta odredba
osigurava da su konstitutivni narodi predstavljeni i u onim dijelovima zemlje u
kojim im je predstavljanje najviše potrebno, a ne samo u onim u kojim su
prisutni u većim procentima”, podvukao je
Arnaut.
Korumpirane
nacionalističke skupine
Komentar na mogućnost da
međunarodna zajednica izađe u susret HDZ-u BiH, zatražili smo i od predsjednika
Hrvatske stranke BiH Bože Skopljakovića.
“U ovom trenutku teško je
reći koje će izmjene Izbornog zakona OHR nametnuti, ako do toga i dođe.
Pozdravljamo svako unapređenje izbornoga procesa te smatramo da su tehničke
izmjene Izbornoga zakona u ovom trenutku neophodne kako bi se vratilo
povjerenje birača u izborni proces što bi u konačnici trebalo rezultirati većom
izlaznošću i da napokon birači a ne brojači i birački odbori odlučuju o našoj
sudbini.
Ukoliko se visoki predstavnik
odluči nametnuti odluku vezano za popunjavanje Doma naroda FBiH, prije negoli
se izmijeni Ustav, to će biti dokaz da Bosna i Hercegovina nema održiv Ustav
koji bi nam omogućio demokratske promjene i nezaustavljivo napredovanje ka EU.
Ovakvo nametanje odluka, bez ključnih izmjena Ustava, potvrđuje tezu da je BiH
sa ovakvim teritorijalno institucionalnim uređenjem nefunkcionalna i neodrživa
te da je potrebno razmotriti Dayton 2 i na taj način korjenitim promjenama
osigurati da BiH kao suverena, međunarodno priznata država napokon stane na
svoje noge kako bi građani odlučivali o njenoj budućnosti a ne korumpirane
nacionalističke skupine koje je razaraju s ciljem očuvanja statusa quo, koji im
najviše odgovara”, ističe Skopljaković.
S obzirom da se HDZ zalaže za
ideju da glas Hrvata iz jednog grada ili općine vrijedi više nego glas Hrvata
iz neke druge općine, Skopljakovića smo pitali kako to da Hrvat može manje da
vrijedi na osnovu mjesta prebivališta.
“Mi nemamo nigdje definirano
mjerilo za utvrđivanje tko je Bošnjak, Srbin ili Hrvat tako da se ne mogu
mjeriti građani po ovim kriterijima, a mi u Hrvatskoj stranci nikada nećemo
pristati na to da smo mi manji Hrvati od onih koji sjede u korumpiranom HNS-u”,
odgovorio je Skopljaković.
Vlast u BiH je protiv
građanske države i EU
Ćutahija podsjeća da reforme
u BiH neće praviti visoki predstavnik, već da to mora biti rezultat dogovora
svih strana u BiH.
“Mi očekujemo da će reforme
neko drugi za nas uraditi, a neće. Sada imamo sukob kolektivnih i individualnih
ljudskih prava. Mi ako želimo da budemo članica Evropske unije, Bosna i
Hercegovina mora postati građanska država. Tu nema razgovora i to je nešto
protiv čega su stranke koje su na vlasti. U 14 prioriteta Evropske komisije
sadržani su svi problemi koje ova država ima u svom funkcionisanju”, naglašava
Ćutahija.
A upravo bi u OHR-u i
Evropskoj uniji trebali znati koje stranke su stajale na putu ispunjavanja 14
prioriteta EK-a, i koje su to stranke koje su svjesno blokirale put Bosne i
Hercegovine ka EU obaranjem zakona o sukobu interesa, javnim nabavkama i VSTV-u
u Domu naroda PSBiH.
One koji su blokirali
napredak BiH ka EU ne treba nagrađivati tako što ćete im osigurati vječne
pozicije u državnim institucijama.