Poslodavci u posljednje vrijeme sve češće traže kontrolu bolovanja
svojih zaposlenika, a lažna bolovanja uglavnom traju kraće i obično se
otvaraju zbog prehlade, povišene tjelesne temperature, glavobolje,
probavnih tegoba i slično.
Iz Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo kažu kako se povećava
broj različitih poslodavaca koji se obraćaju Zavodu za kontrolu
bolovanja.
U prva četiri mjeseca 2023. godine obavljeno je cca. 1.450 radnji iz
domena kontrole i nadzora, od toga 110 ciljanih kontrola bolovanja (s
više kontroliranih razdoblja bolovanja) po zahtjevu poslodavca, kazali
su Feni iz Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo, dodavši da je
u segmentu planiranih kontrola obavljeno ukupno 80 kontrola bolovanja.
Pritom napominju i kako se broj zahtjeva za kontrolu bolovanja povećao, a samim time i broj kontroliranih bolovanja.
Upitani jesu li utvrđena ikakva lažna bolovanja (npr. da osiguranici
nisu imali razloga za bolovanja) iz spomenutog zavoda odgovaraju da
ovlašteni kontrolori Zavoda vrše kontrolu privremene spriječenosti za
rad na osnovu zahtjeva poslodavca, a sve u skladu s pozitivnim pravnim
propisima, i kontrola se isključivo odnosi na pravilnu primjenu odredaba
Pravilnika o postupku i kriterijima za utvrđivanje privremene
spriječenosti za rad osiguranika.
Nadalje ističu kako su od ukupno obavljenih ciljanih kontrola bolovanja
po prigovoru poslodavca u 4,3 posto kontroliranih slučajeva, kontrolori
ZZO KS konstatirali da ista nisu vođena u skladu sa Pravilnikom o
postupku i kriterijima za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad
zbog bolesti, povrede ili drugih okolnosti.
Na pitanje koliko je u prošloj godini potrošeno novca na bolovanja, kažu
kako je lani na naknade plaća za vrijeme privremene spriječenosti za
rad utrošeno 8.844.419 KM.
– Za prva četiri mjeseca 2023. godine utrošeno je cca 2 miliona KM, s
tim da se obično krajem godine značajno poveća trošak po ovom osnovu iz
razloga što neki poslodavci zahtjeve za refundaciju ispostavljaju tek
krajem poslovne godine, za cijelu godinu – zaključuju iz Zavoda
zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo.
Troškovi i lažna bolovanja
Zavod zdravstvenog osiguranja Hercegovačko-neretvanske županije lani je
proveo 92 terenske kontrole opravdanosti bolovanja (kontrola
Zdravstvenog kartona) što je, kako kažu iz tog zavoda, redovna aktivnost
Službe za kontrolu prava iz zdravstvenog osiguranja.
Povrh toga, u 2022. godini proveli su i kontrolu 3.827 zahtjeva za
refundiranje privremene spriječenosti za rad (bolovanja) koja idu na
teret sredstava Zavoda.
Napominju i kako su neopravdana ili lažna bolovanja najčešće kraća, koja
traju mali broj dana i temeljem iskustava iz BiH i okruženja takva
bolovanja najčešće se otvaraju po dijagnozama povišena tjelesna
temperatura, glavobolja, probavne tegobe, prehlada itd.
ZZO HNŽ-a za bolovanja koja traju mali broj dana nema uvid u podatke u
stvarnom vremenu, s obzirom na to da se ista ne prepisuju elektronski pa
samim tim nije ni moguće pratiti svako otvaranje bolovanja na području
županije u realnom vremenu.
Bolovanja koja traju manji broj dana odnosno do 42 dana, Zavod
kontrolira po zahtjevu poslodavca. Znači svaki poslodavac može od Zavoda
zatražiti kontrolu bolovanja za njegovog djelatnika. Temeljem zahtjeva
poslodavca kontrolori Zavoda odlaze na teren i direktnim uvidom u
zdravstveni karton osiguranika vrše provjeru opravdanosti bolovanja.
Kada govorimo o bolovanjima preko 42 dana ista su u nadležnosti
Prvostupanjskog liječničkog povjerenstva doma zdravlja u kojem tri
liječnika specijalista utvrđuju potrebu za nastavkom bolovanja, samim
time vrlo je mali prostor za zloupotrebu bolovanja. Pored toga, svako
takvo bolovanje predmet je kontrole Službe za kontrolu prava iz
zdravstvenog osiguranja, navode iz Zavoda HNŽ-a i dodaju kako je za
otvaranje bolovanja na osnovu njege člana obitelji potreban nalaz
nadležnog liječnika specijaliste na osnovu kojeg izabrani liječnik
propisuje bolovanje.
Poslodavci podnose zahtjeve za kontrolu opravdanosti bolovanja svojih
zaposlenika, a u posljednje vrijeme Zavod bilježi blagi porast zahtjeva
od strane poslodavaca, navode iz Zavoda zdravstvenog osiguranja ZHŽ-a.
Inače, u prvom kvartalu 2023. na troškove bolovanja taj je Zavod utrošio
449.270 KM, dok je u prošloj godini na stavku bolovanja od strane
Zavoda potrošeno 1.858.812 KM.
S druge, pak, strane iz Zavoda za zdravstveno osiguranje KSB-a kažu kako
u posljednje vrijeme nisu imali povećan broj zahtjeva poslodavaca za
kontrolu bolovanja svojih zaposlenika u odnosu na prethodne godine te da
je uobičajen broj zahtjeva dva do tri posto mjesečno.
Dodaju i kako je u nekim slučajevima, koji su rijetki, otkriveno da je
osiguranoj osobi bez opravdanog razloga utvrđena privremena spriječenost
za rad.
Zavod za zdravstveno osiguranje KSB-a u prošloj je godini izdvojio na ime refundacija za bolovanje 4.046.634,19 maraka.
Tko može uložiti prigovor na bolovanje
Iz Zavoda zdravstvenog osiguranja Tuzlanskog kantona također podsjećaju
kako prigovor na utvrđenu privremenu spriječenost za rad mogu uložiti
osiguranici, pravna, odnosno fizička osoba kod koje je osiguranik
zaposlen i kontrolor Zavoda.
Prigovor se ulaže Drugostupanjskoj liječničkoj komisiji u roku od 48
sati od priopćenja ocjene, nalaza i mišljenja o zdravstvenoj sposobnosti
osiguranika.
U skladu s Financijskim planom Zavoda zdravstvenog osiguranja Tuzlanskog
kantona za 2022. godinu planirana sredstva za realizaciju Programa
naknade plaća zbog privremene spriječenosti za rad na teret zdravstvenog
osiguranja iznose 14.800.000 maraka, naglašavaju iz tuzlanskog zavoda
te ističu kako su rashodi na ime naknada plaća zbog privremene
spriječenosti za rad na teret zdravstvenog osiguranja za 2022. godinu
realizirani u iznosu od 14.799.984 maraka.