Već 14. godina, poslednje subote u martu svetla se širom planete isključuju kako bi se ukazalo na važnost očuvanja planete.
Ove godine, Sat za našu planetu obeležiće se drugačije, zbog pandemije korona virusa.
Umesto masovnih okupljanja ispred građevina koje ne svetle sat vremena, iz Svetske organizacije za prirodu (WWF) kažu da događaj ove godine treba da da „svetlost i nadu ka boljem sutra".
Ovaj događaj treba da bude „nešto što nas upućuje da zaštitimo sebe i našu planetu u budućnosti", kažu iz ove organizacije.
Svako može da ga obeleži tako što će ostati kod kuće i snimiti video kojim će poslati poruku čitavom svetu.
„Isključenje svetla je postalo simbolična akcija i vidljiv način da ljudi, države, kompanije pokažu šta misle i šta žele – a to je da moramo uraditi nešto za klimatske promene", kažu u Svetskoj organizaciji za prirodu u Srbiji za BBC na srpskom..
Čovečanstvo mora da „promeni način ophođenja prema planeti. Potrebno je preći na cirkularnu ekonomiju, na održiva rešenja koja ne zagađuju planetu, i samim tim i čoveka", dodaju.
1. i 2. -Plastika
Verovatno ste primetili da je odlazak u kupovinu od početka ove godine drugačiji. Mnogi su počeli da nose cegere i torbe, pošto su besplatne tanke kese zabranjene, a one za višekratnu upotrebu i papirne se naplaćuju.
Možda se čini malim, ali zabrana upotrebe plastičnih kesa u Srbiji, zapravo je veliki korak.
Prema ranijim procenama, dok je upotreba ovakvih kesa bila dozvoljena, na deponijama, ali i po prirodi, godišnje je završavalo čak devet miliona vrećica za jednokratnu upotrebu.
U proseku je ranije svako koristio godišnje od 60 do sto kesa, a za razgradnju samo jedne od njih potrebno je nekoliko stotina godina.
Odlukom o zabrani upotrebe, uštedeli smo stotine godina pred nama za razgradnju kesa, a neke buduće generacije, koje možda neće ni znati da su takve kese i postojale, biće nam zahvalne.
Tvorac plastične kese zamislio ju je kako bi sačuvao planetu.
Pre toga su uglavnom korišćene papirne kese, zbog čije proizvodnje su stradala brojna stabla.
Kako bi to sprečio, Sten Gustaf Tulin osmislio je plastičnu kesu koja bi se koristila nebrojano puta.
Ipak, ni papirne kese, kao ni pamučni cegeri, nisu toliko dobri za životnu sredinu, pošto je njihova proizvodnja dosta zagađuje.
Dobra alternativa mogle bi da budu biorazgradive kese.
Evropska unija je donela odluka da se na nivou EU od 2021. godine zabrani upotreba jednokratne plastike poput tanjira, pribora za jelo i slamki za piće.
Dok se svet trudi, ponekad ne baš uspešno, da smanji upotrebu plastike, plaže, mora i okeani i dalje su preplavljeni plastičnim otpadom.
Prošle godine na Filipinima je uginuo kit u čijoj utrobi je pronađeno 40 kilograma kesa.
3. i 4. – Globalno zagrevanje
Baš kao što se poslednjih dana intenzivno izveštava o virusu korona i globalnoj pandemiji s kojom se suočava svet, vesti su pre nekoliko meseci bile pune informacija o globalnom zagrevanju.
U proteklih 366 dana imali smo najtoplije leto, porast globalnih temperatura, ostali smo bez velikog procenta glečera, a u većem delu Srbije snega gotovo da ove zime nije ni bilo.
Glavni razlog za to su klimatske promene, a glavni krivac – čovek.
5. i 6. – Zagađenje vazduha
Internetom ovih dana kruži ilustracija planete Zemlje pre i posle korona virusa. Na slici pre korone, planeta se guši u štetnim gasovima, a na slici posle korone- planeta je srećna, procvetala i više se ne guši.
Neki mediji pišu o tome da je zagađenje vazduha poslednjih dana smanjeno, zbog toga što značajno manje ljudi cirkuliše svetom, a saobraćaj je gotovo zaustavljen.
7. i 8. – Izumiranje životinja i zaštita vrsta
Požari u Australiji krajem prošle i početkom ove godine ostavili su neizbrisiv trag – stotine hiljada životinja je uginulo u razornim vatrama.
Nedavno je stigla vest da su dve žirafe koje pripadaju vrsti jako retkih životinja, ubijene su na severoistoku Kenije.
Prošle godine uginuo je i poslednji mužjak sumatranskog nosoroga u Maleziji, a slonovi su sve veće žrtve ljudske pohlepe – ubijaju se zbog kože.
Studija objavljena u magazinu Nature Communication, sadrži i listu sisara, ptica i gmizavca koji bi mogli da budu novi predstavnici vrsta koje nestaju.
9. i 10. – Zaštita i uništavanje prirodnih rezervata
Jedan od problema koji je u kategoriji kao nešto što je urađeno i što ipak nije urađeno – jeste gradnja mini-hidroelektrana.
Zahvaljujući protestima i doslovce odbrani reka, neke lokalne samouprave u Srbiji zabranile su gradnju mini-hidroelektrana koje bi uništile živi svet.
Ipakgradnja i dalje nije svuda potpuno zabranjena, prenosi BBC