Preostali posao preuzima pravosuđe u Bosni i Hercegovini, ali i regionu, koje, kažu, treba ojačati kapacitete, ali i integritet.
Ernest Petrič, član UN komisije za međunarodno pravo kaže: “Ja
mislim da će sudovi u BiH, ali i van Bosne, koji će se susretati sa
slučajevima sa liste A, da će trebati sudije mnogo puta da pokažu mnogo
čvrst karakter, nezavisnost, i da pokažu drugačije nego što će njihov
milje očekivati”.
Udruženja žrtava ističu da je
Strategija za procesuiranje ratnih zločina u BiH stvorila dosta konfuzno
stanje u BiH, zbog koje su, kažu, pojedini slučajevi ratnih zločina
izgubili smisao.
Traže izmjene strategije, ali i depolitizaciju slučajeva ratnih zločina u regionu.
Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida smatra da pravo nije pravda:
“Toga moramo biti svi svjesni. Pravo je instrument politike, a ne
pravda koju mi očekujemo, i moramo se maksimalno boriti kako bi dobili
dio pravde kroz pravo, ali maksimalno se moramo boriti kako to ne bi
bilo zloupotrebljeno”.
Veliki problem predstavljaju
slučajevi koji nisu ni otvoreni, pogotovo kada su u pitanju osobe iz
političkog i vojnog vrha u regionu.
“Regionalna saradnja
nije na onom nivou, kakav je bio prije nekoliko godina, jer ima
tendenciju politizacije rada pravouđa, što otežava bavljenje ratnim
zločinima, i njihovim procesuiranjem”, poručuje Serge Brammertz, glavni tužilac Haškog tribunala.
Tužilaštvo
BiH do sada je podiglo optužnicu protiv 605 osoba za ratne zločine i
teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava. Do sada su, za predmete
koji su pravomoćno okončani, izrečene kazne u trajanju od 2.087 godina
zatvora.