Direktor CIA-e William Burns jedan je od rijetkih ljudi na svijetu koji zna sve što se događalo u proteklih svakako trideset godina.
Bivši diplomat, ambasador u Moskvi, uživao je povjerenje svih američkih predsjednika, u penziju se povukao 2014. godine, ali ga predsjednik Joe Biden dolaskom na vlast vraća u službu, na položaj direktora Centralne obavještajne agencije (CIA) da bi uskoro dobio mjesto u kabinetu.
„Jedan od najmoćnijih ljudi sadašnje administracije, a i na svijetu. Kad takav čovjek dođe u Sarajevo (utorak), nema dvojbe da je donio poruku o kojoj se ne raspravlja nego se sprovodi. Burns se sastao s Predsjedništvom BiH u kojem se nalazi i Željka Cvijanović, predstavnica srpskog naroda (ona ne predstavlja samo srpski narod – op.), koja je pod američkim sankcijama“, navodi se u autorskom tekstu Željka Trkanjeca u Jutarnjem listu.
Autor navodi da je u martu američka Nacionalna obavještajna službe (DNI) objavila Godišnju procjenu prijetnji u kojoj je imenom spomenut samo Milorad Dodik, predsjednik bh. entiteta Republika Srpska, koji radi na otcjepljenju RS-a što bi moglo “podstaknuti čelnike bošnjačkog stanovništva da osnaže vlastite kapacitete zaštite interesa i možda dovesti do nasilnih sukoba koji bi mogli nadvladati mirovne snage”.
Dalje nastavlja da je DNI upozorila na “povećani rizik međuetničkog nasilja, ali lokalizovan” na Balkanu jer će nacionalistički lideri “pogoršati napetosti radi ostvarenja političke prednosti, a spoljni će akteri pojačavati i iskorišćavati etničke razlike kako bi povećali ili zaštitili svoj regionalni uticaj ili osujetili veću integraciju Balkana u EU ili evroatlantske institucije”.
Jačanje veza sa Srbijom do ideje ujedinjenja
„U proteklih pet mjeseci Dodik je djelovao upravo prema opisanom obrascu, pojačao je formalne veze sa Srbijom u sklopu procesa započetog Svesrpskom deklaracijom, kao cilj politike naveo ujedinjenje RS i Srbije, maksimalno podizao tenzije zbog UN-ove Rezolucije o danu sjećanja na genocid u Srebrenici nakon čijeg donošenja je najavio donošenje dokumenta koji bi se Federaciji BiH predložilo pretvaranje BiH u dvije države s granicama sadašnjih entiteta“, piše Jutarnji list.
Michael Murphy, američki ambasador u BiH, oštro je reagovao na Dodikove politike, tako i visoki predstavnik Christian Schmidt kojeg predsjednik RS-a ne priznaje, ali prijatelj hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića samo je pojačao retoriku. Nakon novih sankcija u junu najavio je da bi se s ambasadorom “fizički obračunao”. Dodik je bio uvjeren da mu dobre veze s Moskvom stvaraju zaštitne štitove koje SAD i Zapad ne mogu probiti ne shvatajući jasnu poruku ambasadora Murphyja od 22. juna: “Lider Republike Srpske Milorad Dodik najavama otcjepljenja toga entiteta prijeti interesima SAD-a u BiH”.
Sintagma “prijeti interesima SAD-a“ je poruka nakon koje treba promisliti o politikama koje sve vode. “Dodik, znamo, ne misli”, piše Trkanjec.
Pa je u Sarajevo došao Burns, piše Trkanjec, nije stigao prije jer je bio zauzet pregovorima na Bliskom istoku, bilo je dovoljno nekoliko sati razgovora da Željka Cvijanović shvati opasnost te javi Dodiku što je rekao Burns, neki izvori navode da se govorilo i o mogućem uklanjanju Dodika s političke scene: ovlašćenja za to ima Schmidt, a protiv Dodika se vodi sudski proces u Sarajevu jer nije sproveo odluku visokog predstavnika. Dodik odmah u srijedu, na platformi X, bivšem Twitteru, piše:
“Borba protiv terorizma je obaveza cijelog slobodnog svijeta i u tom kontekstu je značajna posjeta direktora CIA-e gospodina Williama Burnsa BiH. Republika Srpska je posvećena toj borbi i pozdravlja svaku saradnju u toj oblasti”.ž
Razvidan pokušaj da se prvom temom Burnsovog posjeta učini pitanje terorizma u BiH, aludirajući tako na terorizam koji se lažno poziva na islam dovodeći da ga u vezu s bošnjačkim narodom te deklariše puna saradnja RS-a i SAD, piše Jutarnji list.
“Republika Srpska nikada nije sporila suverenitet i teritorijalni integritet BiH shodno Dejtonskom sporazumu, a secesija nikada nije bila naša politika”, dodaje Dodik dalje.
“Laž u svakoj riječi, potvrda Dodikovog licemjerstva (čita li ovo predsjednik Republike Hrvatske?) i ljigavog kameleonstva, spremnosti političkog obrata nakon kojeg se ni ne zacrveni u licu. Ipak, Dodik pokazuje da neće do kraja pokleknuti pod američkim pritiskom i odustati od svojih politika”, ocjenjuje autor.
“Ali Republika Srpska ima pravo na političku borbu za svoj status, shodno slovu Dejtonskog sporazuma. BiH je zajednica dva ravnopravna entiteta i tri konstitutivna naroda, stoga ohrabruje stav gospodina Burnsa da odgovornost za funkcionisanje zemlje leži na svim etničkim zajednicama”. Ovu Dodikovu tezu o odgovornosti svih etničkih zajednica prenijela je samo Radio Televizija Republike Srpske.
Država RS ili država u državi BiH
Dodik je ponovio, ali umjereno. Nije dao izjavu lično, nego preko platforme ponavljajući svoj stav da se RS mora izboriti za status – predsjednik RS često govori da su skloni ostati u BiH ako im se odobre svi prerogativi vlasti koje traže, a to je država unutar države, njegovi pozivi na secesiju slijede kad mu neka od ideja na razini BiH propadne ili se nađe pod udarom Schmidta koji stvarno brani Dayton.
SAD je i dalje moćan, ali Dodik je naviknuo na taj pritisak pa će izgledno, nakon određene pauze, nastaviti svojom politikom u nadi da će u Bijelu kuću ući Donald Trump uvjeren da će on podržati njegove politike.
Vjerovatno se tokom posjete Burnsa razgovaralo i o uticaju stranih aktera, ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković upozorio je 9. avgusta kako je upliv Rusije u Bosni i Hercegovini i regiji veći nego ikada ranije pa stoga Zapad na to mora odgovoriti pojačanim angažmanom, uključujući i zadržavanje Kabineta visokog predstavnika (OHR) s punim ovlaštenjima.
Rusija snažno podržava zahtjev Republike Srpske da se OHR ukine.
Nažalost, toj je ideji podršku davao i Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, kojeg SAD optužuju da radi u interesu Rusije jer odbija povezivanje BiH s hrvatskom plinskom mrežom izgradnjom južne interkonekcije, podsjeća Trkanjec.
Burnsova posjeta BiH pokazuje da je Balkan i dalje na listi interesa američke politike, ali je indikativno da o posjeti nisu izvijestili međunarodni mediji.