<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

APSTINENCIJA

Šta je sa onima koji ne izlaze na izbore? Koliko god da je opozicija loša, vlast je katastrofalna

Šta nam govori odatak da veliki broj građana i dalje ne izlazi na izbore da bi birali svoje predstavnike?

Foto: Ilustracija

Na izbore u BiH izašlo je nešto malo više od 50 odsto građana. Mnogi građani ne izlaze na izbore, apstiniraju od učešća izbora vlasti, dok na kraju predstavnici koji vladaju to čine u ime malog broja ljudi, ali na demokratski način su izabrani.

Politički analitičar Draško Aćimović za Buku je, komentarišući izlaznost birača rekao da je njihov odaziv na nivou prošlih izbora, te stoga, dodaje, sa sigurnošću možemo reći da su građani postali potpuno rezignirani i nisu vidjeli nekoga ko bi im zaista ponudio nešto drugačije.

„Izlaznost od 50% označava da su stranke aktivirale kao i uvijek svoje članstvo i simpatizere i 'to je to'“, kaže Aćimović.

Dejan Lučka, direktor Banjalučkog centra za ljudska prava, kaže da se po ko zna koji put pokazalo kakva retorika prolazi kod birača i da njih 50 posto, koji izlaze na izbore to podržava.

„Ugroženosti nacije, vjere, tradicije, kulture, branjenju „svetih” vrijednosti i generisanje straha kod građana da će to sve oni „drugi” da ugroze, nazivanje ljudi izdajnicima i plaćenicima i optuživanje nekog drugog za sve probleme u društvu veoma je snažan narativ, dodaje,  koji sve ostale probleme, kao što su siromaštvo, nepostojeća ekonomija, ogromna administracija, velika davanja državi i u posljednje vrijeme enorman skok cijena, ostavlja pod sobom i obezbjeđuje im pobjedu.

“To je pravac koja prolazi i za koji građani glasaju“, ističe Lučka, dodajući da, nažalost, ljudi i dalje prihvataju takve priče, jer je kod nas strah od ugroženosti i diskriminacije nešto što dolazi prije bilo koje druge teme u javnosti, pa čak i prije problema koje građani stvarno imaju u svakodnevici. Jednostavno, pojašnjava, način razmišljanja je programiran na taj način i većina građana se kreće u tom smjeru i biraju politike koje se baziraju na toj priči. Naravno, veliki broj je i tzv. 'sigurnih glasova', glasova zbog straha, glasova zbog pritiska i slično, ali dobar dio ljudi se jednostavno slaže sa onim što političari slakorječivo govore i sa njihovom ratobornom retorikom. Dakle, sami padamo i sami se ubijamo”, jasan je Lučka.

Ivana Marić, politička analitičarka, ističe da loša opozicija doprinosi sve manjoj izlaznosti na izbore.

„Građani ne vide razliku između vlasti i opozicije i zbog toga smatraju da nema koristi da izlaze na izbore jer će sve biti isto. To je greška i koliko god da je opozicija loša, vlast je katastrofalna i te stranke, ogrezle u kriminal i korupciju, se moraju svrgnuti s vlasti“, poručuje Ivana Marić.

Sa druge strane, politički analitičar Velizar Antić, rekao je da nije pristalica teze da je izlaznost na izborima mala.

„Ukoliko pogledate zvanične podatke videćete da je izlaznost u Republici Srpskoj oko 53%. I zaista, ovu izlaznost bi mogli proglasiti za malu. Međutim, ukoliko znamo da se na biračkim spiskovima nalazi minimalno 30% ljudi koji realno ne žive u Srpskoj a vode se na biračkim spiskovima. Taj podatak nam onda govori da realna izlaznost nije 53%, već se kreće oko 70%. A ova izlaznost se smatra dosta dobrom izlaznošću i u razvijenim demokratskim državama. Tako da ne stoji ocena da naš narod nije zainteresovan i da je izlaznost mala. Da li bi ona mogla i trebala da bude i veća, to je tačno. Ali i ova izlaznost je na nivou izlaznosti razvijenih demokratija i nikako se ne može označiti kao mala“, ističe Antić.