Foto: Ilustracija
Na izbore u
BiH izašlo je nešto malo više od 50 odsto građana. Mnogi građani ne izlaze na
izbore, apstiniraju od učešća izbora vlasti, dok na kraju predstavnici koji
vladaju to čine u ime malog broja ljudi, ali na demokratski način su izabrani.
Politički
analitičar Draško Aćimović za Buku je, komentarišući izlaznost birača rekao da
je njihov odaziv na nivou prošlih izbora, te stoga, dodaje, sa sigurnošću
možemo reći da su građani postali potpuno rezignirani i nisu vidjeli nekoga ko
bi im zaista ponudio nešto drugačije.
„Izlaznost od
50% označava da su stranke aktivirale kao i uvijek svoje članstvo i simpatizere
i ‘to je to'“, kaže Aćimović.
Dejan Lučka,
direktor Banjalučkog centra za ljudska prava, kaže da se po ko zna koji put
pokazalo kakva retorika prolazi kod birača i da njih 50 posto, koji izlaze na
izbore to podržava.
„Ugroženosti
nacije, vjere, tradicije, kulture, branjenju „svetih” vrijednosti i generisanje
straha kod građana da će to sve oni „drugi” da ugroze, nazivanje ljudi
izdajnicima i plaćenicima i optuživanje nekog drugog za sve probleme u društvu
veoma je snažan narativ, dodaje, koji
sve ostale probleme, kao što su siromaštvo, nepostojeća ekonomija, ogromna
administracija, velika davanja državi i u posljednje vrijeme enorman skok
cijena, ostavlja pod sobom i obezbjeđuje im pobjedu.
“To je pravac
koja prolazi i za koji građani glasaju“, ističe Lučka, dodajući da, nažalost,
ljudi i dalje prihvataju takve priče, jer je kod nas strah od ugroženosti i
diskriminacije nešto što dolazi prije bilo koje druge teme u javnosti, pa čak i
prije problema koje građani stvarno imaju u svakodnevici. Jednostavno,
pojašnjava, način razmišljanja je programiran na taj način i većina građana se
kreće u tom smjeru i biraju politike koje se baziraju na toj priči. Naravno,
veliki broj je i tzv. ‘sigurnih glasova’, glasova zbog straha, glasova zbog
pritiska i slično, ali dobar dio ljudi se jednostavno slaže sa onim što
političari slakorječivo govore i sa njihovom ratobornom retorikom. Dakle, sami
padamo i sami se ubijamo”, jasan je Lučka.
Ivana Marić,
politička analitičarka, ističe da loša opozicija doprinosi sve manjoj izlaznosti
na izbore.
„Građani ne vide
razliku između vlasti i opozicije i zbog toga smatraju da nema koristi da
izlaze na izbore jer će sve biti isto. To je greška i koliko god da je
opozicija loša, vlast je katastrofalna i te stranke, ogrezle u kriminal i
korupciju, se moraju svrgnuti s vlasti“, poručuje Ivana Marić.
Sa druge strane, politički analitičar Velizar
Antić, rekao je da nije pristalica teze da je izlaznost na izborima mala.
„Ukoliko pogledate zvanične podatke videćete da
je izlaznost u Republici Srpskoj oko 53%. I zaista, ovu izlaznost bi mogli
proglasiti za malu. Međutim, ukoliko znamo da se na biračkim spiskovima nalazi
minimalno 30% ljudi koji realno ne žive u Srpskoj a vode se na biračkim
spiskovima. Taj podatak nam onda govori da realna izlaznost nije 53%, već se
kreće oko 70%. A ova izlaznost se smatra dosta dobrom izlaznošću i u razvijenim
demokratskim državama. Tako da ne stoji ocena da naš narod nije zainteresovan i
da je izlaznost mala. Da li bi ona mogla i trebala da bude i veća, to je tačno.
Ali i ova izlaznost je na nivou izlaznosti razvijenih demokratija i nikako se
ne može označiti kao mala“, ističe Antić.