Zamislite da radite posao o
kojem ne znate ništa i za isti ste odlično plaćeni. Ne možete zamisliti? Pa,
naravno da ne možete, jer je to i nemoguće. Osim u jednom slučaju, ako ste u
politici i angažovani ste u Parlamentu.
Tada je sve moguće, pa čak i
da radite u parlamentarnom odboru koji se bavi evropskim integracijama, a da o
evropskim integracijama ne znate baš ništa.
Često kritikujemo građane
koji nemaju nikakvog znanja o politici ili evropskim integracijama naše zemlje,
ali, ipak, to je na neki način i razumljivo, jer to je njihov izbor.
Međutim, ono što je posebno
zabrinjavajuće jeste kada visoki dužnosnici u Bosni i Hercegovini ne poznaju
političke procese i ne prate evropske integracije.
Reforme koje vidi samo
Bradara
Oni nemaju izbora, kod njih
to nije stvar volje kao kod građana, politički zvaničnici bi trebali biti
upućeni u poslove kojim se bave, jer je to posao od kojeg žive. I to žive
upravo od finansiranja iz budžeta kojeg pune građani ove zemlje.
Prije nekoliko dana, državna
delegatkinja u Klubu Hrvata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Lidija
Bradara (HDZ BiH), gostujući na N1 televiziji, ustvrdila je kako je Bosna i
Hercegovina ispunila većinu prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, te da su
do konačnog cilja ostala samo četiri prioriteta.
“Mi smo prije tri godine
imali 14 prioriteta, mi smo ipak se sveli na četiri prioriteta. Ostala pitanja
smo riješili. Ne mogu se sada svih napamet sjetiti, ali znam da mi sad govorimo
samo, i govori to i Evropska unija i govore predstavnici međunarodne zajednice
da je preostalo četiri prioriteta. Ostala su četiri od 14, mi smo ostale
riješili. Imali smo razne reforme koje su sprovedene, ja doma imam to s
kvačicama”, kazala je Bradara, uvjerena da su državne vlasti uradile većinu
posla kojeg je pred njih stavila Evropska komisija 2019. godine.
No, kako javnost ne bi ostala
pogrešno informisana, ali i kako bi Bradara kod kuće mogla ispraviti sve to što
je pogrešno štrihirala i naznačila sebi da su vlasti ove zemlje ispunile, objasnit
ćemo kako stvari stoje.
Naime, krajem
maja 2019. godine, Evropska komisija je usvojila Mišljenje o zahtjevu Bosne i
Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, koje sadrži 14 ključnih prioriteta
koje BiH treba da ispuni kako bi dobila preporuku za otvaranje pregovora o
pridruživanju.
Mišljenje pruža sveobuhvatne
smjernice za postepene reforme. Ključni prioriteti obuhvataju područja
demokratije/funkcionalnosti, vladavine prava, osnovnih prava i reforme javne
uprave.
Činjenica je da je od 14
prioriteta u potpunosti ispunjen samo jedan, i to onaj koji se odnosi na
osiguranje pravilnog funkcionisanja Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i
pridruživanje (POSP), dok je svega pet prioriteta iz Mišljenja EK-a realizovano
parcijalno ili se počelo ispunjavati. Kada je riječ o ovom ispunjenom
prioritetu, važno je napomenuti da je bh. političarima trebalo čak pet godina
da ispune jedan mizeran uslov. Vjerovali ili ne, radi se o imenovanju
zastupnika i delegata državnog Parlamenta koji će učestvovati u radu POSP-a,
koji se sastoji od članova Evropskog parlamenta, s jedne, i članova
Parlamentarne skupštine BiH, s druge strane.
Koliko je političarima u BiH
stalo do napretka najbolje govori činjenica da se pet godina nisu bili u stanju
dogovoriti oko Poslovnika o radu Odbora za stabilizaciju i pridruživanje
Parlamenta BiH. Naime, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između članica
EU i BiH stupio je na snagu 1. juna 2015. godine. Ipak, pet godina komunikacije
Parlamenta BiH i Evropskog parlamenta u sklopu SSP-a nije bilo, jer Evropska
unija nije željela prihvatiti način entitetskog glasanja u Parlamentarnom
odboru BiH, a na kojem su insistirali predstavnici RS-a. Na kraju, u julu 2020.
godine, političari u BiH su popustili – imenovali su 13 zastupnika i delegata u
Parlamentarni odbor SSP-a i prihvatili Poslovnik o radu.
Dakle, ovo je jedina od 14
preporuka iz Mišljenja Evropske komisije koju su ispunile bh. vlasti.
Postoji još nekoliko
prioriteta koji su ispunjeni samo djelimično, uglavnom po trećina jednog prioriteta.
Finansiranje stranaka i
pošteni izbori ih nisu zanimali
Ono što su bh. vlasti uspjele
ispuniti jeste da se održe izbori u Mostaru. Međutim, ostatak tog prioriteta
politički predstavnici nisu imali volje riješiti. Radi se o tome da su bili
obavezni osigurati transparentnost finansiranja političkih stranaka, te obezbijediti
izbore u skladu s evropskim standardima tako što bi se provele relevantne
preporuke OSCE-a i Venecijanske komisije.
Kao što znamo, niti smo
dobili transparentno finansiranje političkih stranaka, niti smo dobili fer i
poštene izbore.
Ukinuta smrtna kazna u RS-u
još jedan je od parcijalno ispunjenih prioriteta. Brčko distrikt je usvojio
Zakon o slobodi okupljanja u skladu s evropskim standardima i to je također
djelimično ispunjen uslov, jer isti posao nisu uradili entiteti Federacija BiH
i Republika Srpska.
Ni na polju reforme javne
uprave bh. vlasti nisu odmakle daleko.
Iz navedenog je jasno da su
dijelovi prioriteta koji su ispunjeni, ustvari tehničke prirode, te da se ne
radi o suštinskim reformama kako na početku reče delegatkinja Bradara.
Vlasti su bile obavezne
osigurati djelotvorno funkcionisanje i koordinaciju tijela za borbu protiv
korupcije, kao i depolitizaciju i restrukturiranje javnih preduzeća. Ništa od
toga nismo dobili.
Presude Evropskog suda za
ljudska prava, koje su također dio 14 prioriteta, ostale su samo pusti san, pa
tako ni na predstojećim izborima za Predsjedništvo BiH neće se moći kandidovati
ni Sejdić ni Finci.
Nikakve reforme
nisu provedene u polju vladavine prava niti su one bile u interesu vladajuće
koalicije na državnom nivou. Koliko su zaista zainteresovani u HDZ-u i SNSD-u
za ključne zakone na evropskom putu najbolje pokazuju propali pokušaji da se
usvoje zakoni o VSTV-u, javnim nabavkama i sukobu interesa. Prijedlozi ovih
zakona su dobili podršku u Zastupničkom domu, ali su ih po četiri delegata
HDZ-a i SNSD-a zaustavila u Domu naroda PSBiH.
Vjerujte
nama, a ne svojim očima
Nije ih pogađalo ni to što
su, nakon obaranja zakona, doživljavali kritike od Delegacije EU u BiH i
međunarodne zajednice, naprotiv, sada su počeli da ubjeđuju javnost kako su
ispunili većinu prioriteta, te da je ostalo još nešto malo.
Ono što je posebno zanimljivo
u slučaju Bradare jeste da je ona jedan od 13 parlamentaraca koji su članovi
gore spomenutog Parlamentarnog odbora SSP-a i
zajedničke Komisije za evropske integracije PSBiH. Dakle, ona bi trebala
detaljno da poznaje dokle su institucije vlasti došle na putu ka Evropskoj
uniji.
Očigledno je da je pogrešno
kod kuće označavala kvačicama.