Širom svijeta 8. septembra obilježava se Međunarodni dan pismenosti. Organizacija UN za obrazovanje, nauku i kulturu-UNESKO ovaj dan proglasila je međunarodnim davne 1967. godine u cilju da se svake godine, bar na taj datum, istaknu važnosti čitanja i pismenosti u životu pojedinca i društva u cjelini.
Generalna skupština UN proglasila je deset godina pismenosti za period 2003-2012. godine, a prema podacima UNESKO i drugih međunarodnih organizacija, poput Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), od ukupnog broja nepismenih u svijetu, dvije trećine su žene, a 113 miliona djeca.
Podaci UNESKO-a iz 2006. godine govore da 75 odsto nepismenih stanovnika živi u podsaharskim zemljama, gdje ženska djeca uopšte ne idu u školu, a slijede jugozapadna i istočna Azija i arapske zemlje. Prema podacima OECD-a, u razvijenim zemljama najveći broj stanovnika ima srednju školsku spremu (od 47 odsto u SAD, do 61 odsto u Austriji).
Obrazovanje, odnosno puna pismenost odraslog stanovništva, i sada je i u razvijenim zemljama jedan od osnovnih problema, jer današnji svijet i zahtijeva pismene radnike. Savremena ekonomija puna je radnih mjesta koji traže dobro obučenu i obrazovanu radnu snagu i praćenje svjetskih tokova podrzumijeva kako staru tako i novu pismenost.
Stara i nova pismenost
Do polovine prošlog vijeka koncept pismenosti podrazumijevao je elementarnu analfabetsko jezičku i matematičku orijentaciju, a to znači osnovno savladavanje vještina čitanja i pisanja. Međutim, od 1964. godine razvija se novi pristup, odnosno funkcionalno opismenjavanje i pismenost, a osnovu ovakvog koncepta čini odnos između pismenosti i privrednog razvoja.
Krajem 20. i početkom 21. vijeka na svjetsku scenu stupa takozvana nova pismenost, odnosno informatičko opismenjavanje, a riječ je novim formama komunikacije koja se jako brzo mijenja i razvija. Tu prednjači razvoj medija masovne komunikacije, a prije svega internet i mobilna telefonija. Samo pojedinci koji su spremni da svoju pismenost svakodnevno razvijaju u mogućnosti su da istraju u ovom ubrzanom svijetu, a svako nepoznavanje tokova nove pismenosti ne toleriše se i dovodi do negativnih posljedica.
Bh. nepismenost
BiH je nepismeno 5,4 odsto stanovnika, pokazuju podaci Ujedinjenih nacija (UN). Prema njihovim posljednjim istraživanjima, to su prije svega stariji građani, koji nisu imali uslove ni za osnovno školovanje, te Romi. Ukoliko taj procenat uporedimo sa posljednjim popisom stanovništva, ispada da dana škole nema oko 200.000 bh. građana.
Srbija i Makedonija imaju po 3,5 odsto nepismenih stanovnika, Crna Gora i Rumunija po 2,7 odsto, Hrvatska u Bugarska po 1,8, Albanija jedan odsto, dok Slovenija ima 0,3 odsto nepismenih stanovnika, navedeno je u istraživanju UN-a. Prema tome, građani BiH su najnepismeniji u regionu.
Stručnjaci smatraju da se u BiH, među nepismenima, najviše radi o populaciji koja nije bila u mogućnosti da završi osnovno obrazovanje.
Prema podacima Zavoda za statistiku FBiH, posljednje istraživanje vezano za broj nepismenih rađeno je 2007. godine, u okviru ankete o potrošnji domaćinstava u BiH.
Prema ovim podacima, a odnose se na stanovništvo po stepenu obrazovanja u BiH, konstatovano je da je bez osnovne škole ukupno bilo 10,2 posto stanovnika, a 50 posto je onih koji imaju samo srednje obrazovanje. Završenu samo osnovnu školu imalo je 30,8 posto osoba, dok je fakultetsku diplomu imalo 4,8 posto građana.
Dok razvoj pismenosti, informatičke i opšte, obrazovanje i usavršavanje ne postane prioritet društva i države Bosne i Hercegovine i dalje ćemo kaskati za svijetom, i dalje ćemo imati odliv mozgova i dalje ćemo biti najnepismeniji u regionu.