Proces nominacije stećaka započeo je u Sarajevu u novembru 2009. godine potpisivanjem pisma namjere o zajedničkoj nominaciji predstavnika BiH, Crne Gore, Hrvatske i Srbije.
Ovom nominacijom predviđen je upis 30 nekropola sa stećcima, reprezentativnih primjera iz četiri zemlje na listu Svjetske baštine UNESCO-a.
Iz BiH su to Radimlja – Stolac, Biskup – Konjic, Kalufi – Nevesinje, Borak, Burati-Rogatica, Maculj – Novi Travnik, Dugo Polje – Jablanica, Gvozno -Kalinovik, Grebnice – Bunčići, Radmilovića Dubrava – Bileća, Bijača – LJubuški, Olovci – Kladanj, Mramor, Musići – Olovo, Stare kuće, Donje Breške – Tuzla, Kučarin – Donje Polje, Žilići – Goražde i Boljuni – Stolac.
To su i Umoljani – Trnovo u Federaciji BiH, Luburića polje – Sokolac, Potkuk, Bitunja – Berkovići i Mramorje, Buđ – Pale, Bečani – Šekovići, Mramor (Crkvina), Vrbica – Foča, Čengića bara – Kalinovik i Ravanjska Vrata – Kupres.
Iz Crne Gore su to Grčko groblje – Novakovići, Žugića bara – Novakovići i Grčko groblje – Šćepan Polje.
Iz Hrvatske: Velika i Mala Crljivica – Čista Velika i Dubravka – Sveta Barbara – Konavle.
Iz Srbije su to Mramorje – Perućac, Mramorje – Rastište i Grčko groblje – Hrta.
Šef Ureda UNESCO-a Siniša Šešum kazao je danas da su imali završni sastanak vezano za nominaciju stećaka za listu svejtske baštine UNESCO-a što je zajednički projekat BiH, Crne Gore, Hrvatske i Srbije.
“To je inicijativa koja je počela u okviru konferencije ministara kulture Jugoistočne Evrope i 2009. godine potpisano je pismo namjere što je u suštini ozvaničilo početak ovog projekta”, pojasnio je Šešum.
Kako je kazao, četiri i po godine nakon početka projekta može se reći da je nominacijski dosije konačno završen te da će on u toku ove godine biti predan Centru za svjetsku baštinu UNESCO-a.
“Jako puno toga je urađeno. 2015. godine ulazimo u nominacioni process i nadamo se da ćemo 2016. godine imati rezultate”, pojasnio je Šešum.
Predsjedavajući Komisije za nacionalne spomenike BiH Dubravko Lovrenović kazao je da je nakon 15 sastanaka koliko je održano u protekle četiri godine, rezultat završna verzija teksta nominacijskog dosijea.
“On zahtijeva još neke tehničke dorade koje smo danas dogovorili”, pojasnio je Lovrenović.
Prema njegovim riječima, ono što stećke kandidira i u doglednoj budućnosti uvrštava na listu svjetske baštine je njihova univerzalna vrijednost.
“Srednjovjekovna Bosna je bila i ostala zemlja stećaka. Uz sve ono što stećci jesu i što je prezentirano u našem nominacijskom dosijeu, također ostaju brojna pitanja šta stećci nisu bili”, pojasnio je Lovrenović.
On je najavio i međunarodni simpozij o stećcima koji će biti održan u maju.
Predstavnik iz Ministarstva kulture Hrvatske Ivan Alduk kazao je da su nekoliko dana obilazili prostor gdje u Hrvatskoj nalaze stećke i izabrali su dvije zbog njihove sačuvanosti i autentičnosti prostora.
“Ima još lokaliteta, stećaka koji su možda zanimljiviji, ukrašeniji, međutim, oni se nalaze u okruženju koje se kroz posljednjih 500 godina promijenilo čime su možda i oni izgubili na svojoj originalnosti”, pojasnio je Alduk.
Koordinator za izradu nominacionog dosijea Milica Martić iz Crne Gore kazala je da što se tiče njihovog učešća u projektu mogu reći da je on potpuno prihvaćen od strane svih relevantnih državnih ustanova te da su sa puno pažnje radili na svim nivoima.
Srđan Rudić iz Istorijskog instituta u Beogradu kazao je da svaki projekat u kome učestvuju četiri države, tim od nekoliko desetina stručnjaka je koristan.