Već 13 dana mlijeko bosanskohercegovačkih proizvođača ne izvozi se u Srbiju nakon što je proizvođačima stigla elektronska pošta u kojoj je navedeno da iz tehničkih razloga ne mogu dozvoliti uvoz mlijeka, uglavnom u tetrapaku, u Srbiju.
Bh. vlasti zadužene za vanjsku trgovinu još nisu reagovale, a proizvođači smatraju da srbijanske vlasti skrivaju stvarne razloge za zabranu uvoza mlijeka iz BiH.
Ermin Veladžić, koji dnevno proizvede 1800 litara mlijeka, za sada nije zabrinut. Uspijeva prodati svu robu, ali strahuje da bi se mogao naći u problemu ukoliko vlasti ne stanu u zaštitu poljoprivrednih proizvođača.
„Trenutno situacija nije alarmantna iako se već 13 dana mlijeko ne izvozi u Republiku Srbiju. Ukoliko se ovo nastavi to će naravno stvarati sve veći problem“, kaže Veladžić u izjavi za Buka magazin.
Godišnje proizvede 700.000 litara i nada se da zbog odluke o zabrani uvoza bh. mlijeka neće morati prosuti ni litra.
Većinu proizvedenog mlijeka bh. poljoprivrednici plasiraju na domaće tržite, ali tržište susjedne Srbije nije zanemarivo budući da u tu zemlju godišnje izvezemo 18 miliona litara mlijeka.
Skoro isto toliko mlijeka se uveze iz te države u BiH. Zabrana uvoza iz Srbije, smatraju poljoprivrednici, anulirala bi štetu nastalu odlukom o zabrani uvoza.
„Mi tražimo od naših nadležnih i Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH da recipročnim mjerama djeluju na nivou BiH, ali znate kakva je politička situacija na državnom nivou i da vlast ne može donijeti takav stav niti žele to da urade. Njima odgovara da vrijeme prolazi, a da ništa ne rješavaju“, mišljenja je Veladžić.
Smatra da je odluka vlasti Srbije u jednu ruku opravdana jer posljednih godina imaju značaj rast domaće proizvodnje mlijeka, pa nema potrebe za uvozom jer je tržište već zasićeno.
„Sada ovo rade da bi prodali svoje, da ne bi došlo do neke redukcije u proizvodnji i otkupu i jednostavno stavili rampu na uvoz iz BiH“ dodaje.
Primarnim poljoprivrednim prizvođačima u BiH, poput njega, je ugrožena egzistencija ukoliko se zabrana privremenog uvoza pretvori u trajnu mjeru.
„To se neće ni osjetiti za mjesec, dva jer milion i po litara na mjesečnom nivou, nije puno, ali dugoročno jeste. Na domaćem tržištu godišnje prodamo 300 miliona, ali problem će nastati i ako druge zemlje u regionu krenu putem Srbije i zabrane uvoz“, upozorava Veladžić.
Zašto Srbija brani uvoz mlijeka iz BiH?
Nedžad Bićo iz Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH za Buku kaže da poljoprivrednici nisu odmah izlazili u javnost sa informacijom o zabrani uvoza bh. mlijeka jer su se nadati da će zabrana biti kratkog daha. Kada su vidjeli da je situacija ozbiljna odlučili su javno upozoriti na mjeru koja ugrožava domaću proizvodnju. Govoreći za Buku tvrdi da bh. vlasti uopšte nisu znale šta se dešava i da su ih poljoprivrednici upozorili na ovaj problem.
„Na početku su tu bili izgovori poput neispravan software na granici, pa privredna situacija, te je novi ministar u Srbiji suspendovao sve dozvole za uvoz iz BiH. I niko ne zna šta će dalje biti, ali ono što mi znamo sa terena i od kolega je da Srbija ima dovoljnu proizvodnju mlijeka i hiperprodukciju jer imaju dobru otkupnu cijenu i sad se sve više povećava prozivodnja“, kaže Bićo.
Taj rast recipročno znači da je uvozno mlijeko višak i da ga se treba riješiti. Nažalost, po štetu bh. privrednika.
„Ljudi su legalno našli način kako da se zaštite. Međutim, sad je problem šta sa milion i po litara našeg mlijeka koje je bilo mjesečni izvoz za Srbiju. Sad će se kod nas pojavljivati ogromni viškovi, mljekare će poskupljivati i lančano imamo problem, a da pri tom vlast ne čini ništa“, upozorava Bićo.
Do drastičnog povećanja proizvodnje mlijeka u Srbiji došlo je zbog povoljnih geografskih uslova i dobrih podsticaja za poljoprivredne proizvođače. Bh. farmeri vjeruju da je logičan potez bio zaštititi domaću prizvodnju i eliminisati proizvode koji je ugrožavaju.
„Međutim naša država BIH to ne želi da uradi, u proteklom periodu se to pokazalo. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih poslova, odnosno Vijeće ministara na ovom polju nije ništa radilo. Uzmimo u obzir da nisu uspjeli da zaštite domaću proizvodnju. Sramota je da poljoprivrednici u BiH proizvedu svega 30% potrebne hranu za svoje stanovništvo, dok se ostatak uveze“, napominje Veladžić.