Iako niko pouzdano ne zna 
koliko Hrvata ima dva registrirana prebivališta, jedno u Hrvatskoj, a drugo u BiH, ukoliko izmjene Zakona o prebivalištu nalože da se moraju opredijeliti, mnogi od njih će kažu zadržati prebivalište u Hrvatskoj kako ne bi izgubili beneficije koje imaju.
Banjalučki biskup Franjo Komarica, nakon razgovora sa Hrvatima kojima je drugo prebivalište u RS, kaže da bi se većina njih odrekla domovine:
„Prema svim pokazateljima i učinjenim procjenama po naznačenim grupacijama, za trajno prebivalište i život u RS, tako kažu političari, moglo bi se odlučiti između 170.000 do 200.000 Hrvata iz BiH. Ovakav mogući egzodus Hrvata iz BiH u Republiku Hrvatsku mogao bi prepoloviti sadašnji iovako već prepolovljen predratni broj Hrvata u BiH.“
Ilija Šimić, član Upravnog odbora Hrvatskog narodnog vijeća BiH, smatra kako su najave iseljenja u svrhu stvaranja političkog pritiska da se najavljene izmjene ipak ne primjenjuju:
„To se neće desiti. To je jedna vrsta vapaja uplašenih ljudi da će izgubiti svoje socijalne privilegije, prinadležnosti koje tamo ostvaruju. Mislim da se neće ni jedno ni drugo desiti. Ljudi neće izgubiti te svoje socijalne prinadležnosti koje su tamo već ostvarili – i, naravno, neće se iseliti. O tome će voditi računa sigurno i BiH i Hrvatska.“
GUBITAK BIRAČA
Neda Pozderac, nekadašnja članica HSS-a, danas penzionerka, napominje da ima jedan broj Hrvata koji od rata žive u Hrvatskoj, a prijavljeni su u BiH kako bi im se popravile porušene kuće i stvorili uslovi za povratak:
„Mislim da će iz toga proisteći neki problemi vezani za bh. prognanike, jer ako se odjave ovdje, nemaju pravo na traženje pomoći za donaciju, a vratiti se ne mogu jer im je sve porušeno. I veliki broj tih ljudi se prijavio u BiH da bi mogao aplicirati za donacije za popravak kuća da bi se mogli vratiti. Ja imam u svojoj porodici takve ljude. Moja sestra, recimo, od 1998. svakog ljeta dolazi iz izbjeglištva, do danas joj kuća nije obnovljena, a sin joj u ratu poginuo.“
Predsjednik Hrvarskog narodnog vijeća dr. Luka Markešić vjeruje kako će pomenuti zakon samo onemogućiti ljude da ostvaruju dvostruke beneficije i imaju pravo glasanja na izborima u obje države:
„Ne može se prihvatiti da bude dvojno, trojno prebivalište. To nijedna država ne priznaje jednostavno. Prema tome, ako se postigne to, onda će biti dobro – da Hrvati u BiH, oni koji su tu, poslije prihvate BiH kao svoju državu, oni koji se mogu ili žele vratiti da se što prije vrate u BiH i da tu formiraju svoje prebivalište.“
Po svemu sudeći, ovaj zakon najviše pogađa političare stranaka sa hrvatskim predznakom, jer bi time izgubili birače. Naime, ukoliko dio hrvatskog naroda odluči da se odrekne prebivališta u BiH, a time i prava glasa na izborima, hrvatske stranke, u prvom redu HDZ BiH i HDZ 1990, gube dio biračkog tijela – a izborna je godina u BiH.
Tekst preuzet sa www.slobodnaevropa.org