Bez dogovora i sa dijametralno suprotnim stavovima. Tako je završen nedavni sastanak predstavnika Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine (NUB BiH) s gradonačelnikom Sarajeva Samirom Avdićem i njegovim zamjenicima Predragom Puharićem i Mirelom Džehverović.
Ključno pitanje na koje su svi imali različite odgovore je: “Čija je sarajevska Vijećnica?”
Iz NUB BiH tvrde da prostor sarajevske Vijećnice pripada njima i da se radi o državnoj imovini, a iz gradske uprave negiraju ove navode i kažu – Vijećnica je pravljena da u njoj bude gradska uprava.
Ovo je samo nastavak problema s kojim se Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH suočava posljednih 30 godina.
Nemaju svoje prostorije, niko ne želi preuzeti ulogu osnivača budući da su pravni nasljednici Narodne biblioteke Federalne Bosne i Hercegovine osnovane 9. oktobra 1945, a godinama imaju problem sa finansiranjem.
Odlukom visokog predstavnika, skupa sa šest drugih institucija od značaja za kulturu Bosne i Hercegovine država BiH dužna im je obezbjediti novčana sredstva neophodna za rad čemu se protivi koalicija okupljena oko SNSD-a u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Rad ove krovne ustanove u oblasti bibliotekačke djelatnosti, očuvanja pisanog kulturnog naslijeđa i izdavačkog sistema ozbiljno je ugrožen, a svoja prava moraće tražiti i na sudu.
NUB BiH: Vijećnica je državna imovina
Sarajevska vijećnica je bila dom Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioeteci Bosne i Hercegovine od 1949. sve do 25. avgusta 1992. kada je zapaljena i granatirana.
Veći dio bibliotečkog fonda je spaljen, a biblioteka je tako trajno ostala bez prostorija.
Posljednih decenija NUB BiH je podstanar, a posljednjih 27 godina nalazi se u prostorijama nekadašnje kasarne Maršal Tito u Sarajevu, danas Kampus Univerziteta u Sarajevu.
Tridesetogodišnji ugovor završava se za tri godine.
Ukoliko do tada ne bude rješenja ova institucija kulture ključna za izdavaštvo, ali i naučna istraživanja mogla bi postati “beskućnik”.
I pored činjenice da prostorijama Vijećnice upravlja Gradska uprava u NUB BiH se nadaju da će na kraju oni ostvariti pravo upravljanja.
“Vijećnica u Sarajevu je nepokretna imovina nad kojom je pravo raspolaganja i upravljanja imala bivša SRBiH do 31.12.1991. godine. Dakle, ovaj objekat, sada nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, vlasništvo je države. Na Vijećnicu se odnosi važeći Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom”, kaže za Buku Aiša Telalović, voditeljica Sektora za međunarodne odnose i projekte NUB BiH.
Ona podsjeća da je Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine donijela “Odluku o proglašenju Historijske građevine – Gradske vijećnice u Sarajevu nacionalnim spomenikom” u septembru 2006. godine.
Pravobranilaštvo Grada Sarajeva: Vijećnica je građena za potrebe gradske uprave čemu danas i služi
Dok se čeka konačni epilog ovog spora gradska uprava Vijećnicu koristi na osnovu rješenja Opštinskog suda u Sarajevu.
Iz Pravobranilaštva Grada Sarajeva podsjećaju da je proceduru upisa prava vlasništva nad objektom Vijećnice pokrenuo Zemljišno-knjižni ured Općinskog suda u Sarajevu po službenoj dužnosti u okviru postupka sistemskog usklađivanje podataka katastra i zemljišne knjige na području Opštine Stari Grad Sarajevo na čijoj teritoriji se i nalazi Vijećnica.
Na javni oglas za uspostavljanje zemljišne knjige u ovom predmetu zahtjev za upis vlasništva podnijele su tri zainteresovane strane: Grad Sarajevo, Opština Stari Grad Sarajevo i Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine.
„Zemljišnoknjižni ured Općinskog suda u Sarajevu je, uvažavajući svu iznesenu argumentaciju u prijavama potkrepljenu izvedenim dokazima, dana 27.02.2023. godine donio odluku – Rješenje kojim se na način da se Gradu Sarajevo dozvoljava upisa prava vlasništva nad Vijećnicom sa udjelom 1/1“, kaže za Buku Admir Jusufbegović, pravobranilac Grada Sarajeva .
Dodaje da je ovim rješenjem „konačno postupljeno u skladu sa izvornom namjerom i željom njenih graditelja“, kao i namjenom za koju je objekat izgrađen.
„Naime, Zemaljska vlada za BiH je u toku 1892. godine započela aktivnosti u cilju izgradnje objekta za gradsku upravu, te objekat Vijećnice konačno je i izgrađen 1896. godine za potrebe Gradskog poglavarstva, te je Gradska Vijećnica predata ‘Sarajevskoj gradskoj općini’. Cjelokupna projektna rješenja i uslovi koji su postavljeni prilikom gradnje nesporno ukazuju da je od samog početka objekat Vijećnice namjenski građen, i to da služi za prostor u kojem će biti smješteno „Gradsko poglavarstvo Sarajevo“ sa gradonačelnikom i ostalim sadržajima“, pojašnjava pravobranilac.
Za njega je nesporno da je objekat Vijećnice izgrađen kao gradska kuća u cilju smještaja gradonačelnika i gradske administracije, „čemu danas ista i služi“.
Dodaje i da je nakon što je Vijećnica zapaljena i uništena njenu rekonstrukciju predvodio Grad Sarajevo kao nosilac aktivnosti i investitor.
„Grad Sarajevo je bio nosilac Rješenja o odobrenju za građenje te na temelju istog je stekao svojstvo investitora radova na predmetnom objektu, te izvođenjem radova na rekonstrukciji isključivo od strane Grada Sarajevo nakon kompletne obnove i rekonstrukcije objekta Vijećnice je ishodovana upotrebna dozvola u korist Grada Sarajevo“, dodaje Jusufbegović.
Najavljene tužbe i upravni sporovi
Iz Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH nisu htjeli komentarisati navode i argumente Gradske uprave odnosno Pravobranilaštva jer, kako kažu, ne žele vršiti pritisak na rad pravosuđa.
No, otkrivaju da će pokrenuti nove sporove za dobijanje vlasništva nad Vijećnicom.
“Jedino validno i trajno rješenje biće pravosnažna presuda nadležnog suda o pitanju korištenja Vijećnice”, kaže Telalović.
Ona gradsku upravu podsjeća da su upravo gradski vijećnici prije pet godina usvojili inicijativu tadašnjeg predsjedavajućeg Gradskog vijeća Jasmina Ademovića da se Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine za potrebe rada i smještaja vrijedne bibliotečke građe omogući korištenje prostora u objektu Vijećnice.
“Gradska uprava do danas nije razmatrala provođenje te usvojene inicijative”, kaže Telalović.
Na pitanje novinara Buke da li planiraju pokretanje dodatnih sporova odgovara potvrdno.
“Intenzivno radimo na tome.”
Telalović podsjeća i da Komisija za državnu imovinu Bosne i Hercegovine nikada nije donijela odluku, a što je tražila gradska uprava, da se Vijećnica izuzme iz spiska državne imovine kojom je zabranjeno raspolagati.
Iz Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH sada najviše nade polažu u Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine.
“Koje zastupa interese vlasnika Vijećnice – države Bosne i Hercegovine. Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine je, dakle, i u ovom i u ostalim slučajevima kršenja Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine, nadležna institucija za zaštitu interesa vlasnika”, poručuju iz NUB BiH.
Zamjenica gradonačelnika: NUB BiH je mjesto u Vijećnici
Mirela Džehverović, zamjenica gradonačelnika Sarajeva, u izjavi za Buku kaže da kao neko ko dolazi iz naučne zajednice, na pitanje o statusu Nacionalne i univerzitetske biblioteke ne može gledati isključivo kroz prizmu administracije.
“Vijećnica i Biblioteka su istorijski i identitetski neodvojive, i moj stav je da toj instituciji jeste mjesto u njenom domu”, kaže zamjenica gradonačelnika Sarajeva.
Ipak, smatra da taj povratak mora biti strateški planiran, a povratak NUB BiH u prostorije Vijećnice, paradoksalno, moglo bi biti pogubno za ovu instituciju kulture.
“Useljenje u tako zahtjevan objekt bez jasne finansijske konstrukcije može biti medvjeđa usluga instituciji koja se već bori sa osnovnom egzistencijom. Upravo zato što duboko razumijem njihovu borbu za opstanak u neuslovnim prostorima bivše kasarne, ja sam i inicirala ovaj sastanak”, dodaje Džehverović.
Upitana da prokomentariše suprotstavljene stavove i različito tumačenje prava upravljanja nad Vijećnicom kaže da ne smatra da iko u Gradskoj upravi svjesno želi uništiti kulturnu baštinu, ali da se trenutno suočavaju sa različitim pogledima na pravne i ekonomske mogućnosti.
“Razlog zašto ovo pitanje nije riješeno preko noći nije nedostatak uvažavanja njihovih argumenata, već veoma zapetljana pravna situacija. Trenutno se vode sudski procesi oko vlasništva u koje su uključeni različiti nivoi vlasti i Pravobranilaštvo Grada, a tu je i činjenica da objektom upravlja javno preduzeće.“
Dok se čeka rješenje i konačni sudski stav iz NUB BiH podsjećaju da je u njihovom sastavu i nacionalni spomenik BiH – Specijalne zbirke, najznačajnija građa spašena iz zapaljene Vijećnice.
“Danas ovu kolekciju, sačuvanu zahvaljujući zaposlenima, uključujući dvojicu kolega i dvije kolegice koji su poginuli u tom periodu, čuvamo u neadekvatnim uslovima”, upozoravaju iz NUB BiH.
Od spaljivanja zgrade koju je Nacionalnoj u univerzitetskoj bilbioteci Bosne i Hercegovine na trajno korištenje dodijelila vlada Bosne i Hercegovine do danas, ova institucija kulture nema stalno sjedište.
“Na sadašnjoj, trećoj po redu privremenoj adresi u Kampusu Univerziteta u Sarajevu, imamo pravo ostati do februara 2029. godine”, upozoravaju iz NUB BiH.