Pokušaj da se povratnici u Bosni i Hercegovini adekvatnije zaštite, te da se isti osjećaju sigurnije, propao je prošle godine u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Naime, državni zastupnik NiP-a Nihad Omerović 2024. godine predložio je izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH, kojima se dodaje krivično djelo ‘napad na povratnika’.
Izmjene pomenutog zakona su podrazumijevale uvođenje znatno oštrijih kazni za napade na povratnike.
SNSD, Ujedinjena Srpska i HDZ BiH protiv oštrijih kazni za napadače
Ipak, ovakav Prijedlog izmjena i dopuna Krivičnog zakona BiH se nikada nije našao pred državnim zastupnicima, s obzirom da nije dobio podršku zastupnika u Ustavnopravnoj komisiji. Da bi se prijedlog zakona našao na dnevnom redu sjednice, prvobitno isti treba da dobije podršku većine zastupnika u navedenoj komisiji koja inače broji devet članova.
Krajem prošle godine, Prijedlog izmjena i dopuna Krivičnog zakona BiH se dva puta našao na Ustavnopravnoj komisiji, ali je oba puta zaustavljen voljom pet zastupnika SNSD-a, Ujedinjene Srpske i HDZ-a BiH.
Ovo je za Buku potvrdio predsjedavajući Ustavnopravne komisije Zastupničkog doma PSBiH Albin Muslić (SDP BiH).
“Dva puta je Ustavnopravna komisija dala negativno mišljenje, na 22. sjednici u oktobru i 23. sjednici u decembru prošle godine. Protiv su bili zastupnici Marinko Čavara, Milan Petković, Nebojša Radmanović, Darjana Filipović i Obren Petrović. Nažalost, svakodnevno se ispostavi da je nužno navedeno djelo normirati, a sve kako bi se stvorio adekvatniji pravni okvir, s ciljem da se ispolji svrha kažnjavanja kroz generalnu prevenciju (da se pošalje poruka svim ostalim da je navedeno društveno neprihvatljivo ponašanje) i specijalnu prevenciju (prema počiniocima takvih krivičnih djela)”, ističe Muslić.
Ključna izmjena u Ustavnopravnoj komisiji
Danas je situacija u Zastupničkom domu Parlamenta BiH nešto drugačija, pa tako sada umjesto Nebojše Radmanovića (SNSD) u Ustavnopravnoj komisiji je zastupnik SDS-a Mladen Bosić.
Nihad Omerović otkriva za Buku da će ponovo uputiti izmjene Krivičnog zakona BiH u parlamentarnu proceduru.
“Mi sada imamo sasvim drugu situaciju, potpisivanjem nove političke platforme s SDS-om, PDP-om i Listom za pravdu i red Nebojše Vukanovića. Od onog krajnje haotičnog stanja koje smo imali prije nekih godinu, sada imamo maksimalnu protočnost unutar Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, imajući u vidu političko partnerstvo s SDS-om, PDP-om i Listom za pravdu i red. U ovim novim političkim okolnostima i gledajući strukturu Ustavnopravne komisije, i većinu unutar Predstavničkog doma, sigurno da ću ponovo uputiti u proceduru identičan Prijedlog izmjena i dopuna Krivičnog zakona”, govori Omerović.
Konstatuje da će u prijedlogu zakona jasno biti definisan status povratnika kako ne bi bilo špekulacija oko toga ko ima status povratnika.
“Cilj je da onaj ko ugrozi ličnu ili imovinsku sigurnost povratnika bude znatno strožije kazneno procesuiran nego da isto djelo počini prema domicilnom stanovniku”, poručuje Omerović.
Licemjerno je da povratnike spominju oni koji su spriječili njihovu zaštitu
Posebno je razočaran, kaže, ponašanjem zastupnika SNSD-a i HDZ-a u ovom slučaju.
“Ja sam od Ustavnopravne komisije tražio samo da puste da se zastupnici izjasne o prijedlogu zakona, imajući u vidu situaciju u kojoj se nalaze povratnici. Istakao sam u više navrata da je to najranjivija populacija, bez etničkog prefiksa, postoji samo povratnik i onaj koji živi na svome ognjištu kao domicilni stanovnik. Imali smo u vidu da su povratnici uglavnom starije osobe, penzioneri, te da često predstavljaju lak plijen za kriminogene osobe. Stoga me ljudski pogodio stav članova Ustavnopravne komisije iz SNSD-a i HDZ-a”, naglašava Omerović.
Napominje kako su državni zastupnici SNSD-a i HDZ-a imali ignorantski odnos kada je u pitanju navedena problematika.
“Ne samo da je licemjerno kada kadrovi ovih stranaka pričaju o problemima povratnika, već je to i ljudski poražavajuće. Oni nemaju pravo govoriti o ovoj temi niti o ugroženosti povratnika. Ako imaju trunku ljudskosti, pitanje je da li bi se usudili išta reći, nakon što su zaustavili zakonsku zaštitu povratnika. Mi moramo poslati poruku da je povratak siguran, bez obzira u koji entitet se neko vraća”, podvlači Omerović.
U Prijedlogu izmjena Krivičnog zakona BiH, između ostalog, stoji:
146a.
(1) Ko ugrozi sigurnost povratnika ozbiljnom prijetnjom da će napasti na život ili tijelo povratnika ili na taj način izazove uznemirenje građana povratnika, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(2) Ko grubim vrijeđanjem ili zlostavljanjem povratnika, nasiljem prema povratniku, izazivanjem tuče ili naročito drskim ili bezobzirnim ponašanjem ugrožava javni red i mir među povratnicima, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(3) Ko učestvuje u grupi ljudi koja učini krivično djelo iz st. (1) i (2) ovog člana ili ako je krivičnim djelom iz st. ( l) i (2) ovog člana prouzrokovano teško poniženje više lica ili je neko lice lakše tjelesno povrijeđeno, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Svoje mišljenje na predložene izmjene zakona dala je i Direkcija za evropske integracije BiH.
“Kada je u pitanju položaj povratnika u Bosni i Hercegovini bitno je ukazati da je u Izvještaju Evropske komisije o Bosni i Hercegovini za 2023. godinu istaknuto da su manjinski povratnici najčešće izloženi govoru mržnje i zločinu iz mržnje na nacionalnoj osnovi. Revidirana strategija iz 2010. za implementaciju Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma još nije u potpunosti provedena. Kako bi završila proces povratka i ispunila svoju obavezu da omogući implementaciju Aneksa VII, Bosna i Hercegovina treba osigurati punu saradnju između svih nivoa vlasti kako bi osigurala poštivanje prava povratnika i uskladila njihov pristup uslugama i resursima. Zatvaranje navedenog Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma je dio jednog od 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji koji glasi:
,,Unaprijediti zaštitu i inkluziju ranjivih grupa, posebno osoba sa invaliditetom, djece, LGBTI osoba, pripadnika romske zajednice, pritvorenika, migranata i tražilaca azila, kao i raseljenih lica i izbjeglica u cilju zatvaranja Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma”, stoji, između ostalog, u mišljenju Direkcije za evropske integracije.