Sredinom marta, Evropski parlament donio je zakon koji uvodi obavezu postavljanja solarnih panela na javnim zgradama. Prema ovom zakonu, sve nove zgrade morat će imati solarne panele od 2030. godine; nove zgrade u javnom vlasništvu od 2028. godine, dok će nestambene zgrade koje će biti renovirane do 2027. godine također morati biti opremljene solarnim panelima.
Ako se pitate gdje se BiH nalazi u pogledu solarnih panela na krovovima zgrada, kuća i javnih objekata, slobodno možemo reći da je situacija prilično loša.
Ovo dobro ilustrira izjava Damira Miljevića iz Centra za održivu energetsku tranziciju RESET, koji navodi da je samo u Gračanici ukupna snaga instaliranih solarnih sistema na privrednim objektima prešla 5 MW, što je više od ukupne snage solarnih panela u sve tri elektroprivrede u BiH!
Nažalost, zaključuje Miljević, to samo pokazuje da je BiH još uvijek na samom početku energetske tranzicije i da kasni čitavih 10 godina u odnosu na region.
GDJE ZAPELO?
Razloga za ovakvu situaciju ima više: nepostojeća ili neadekvatna zakonska regulativa, izostanak subvencija za ugradnju fotonaponskih solarnih panela u domaćinstvima, te diskriminacija prosumera – fizičkih lica koja bi višak struje koju proizvedu solarni paneli trebala predavati jednoj od tri bh. elektroprivrede.
Međutim, situacija je takva da prosumeri u BiH „bacaju“ višak energije koju proizvedu.
Stoga ne čudi što u Republici Srpskoj postoji samo 48 prosumera, koji od toga praktično nemaju nikakve koristi jer zakoni o obnovljivim izvorima i o PDV-u nisu usklađeni da bi ovaj sistem funkcionirao kako treba.
Iako su cijene za ugradnju solarnih panela trenutno na najnižem nivou, njihovo postavljanje na krovove domaćinstava nije povećano, barem ne značajnije.
Mladen Zeljaja iz firme “TRANSFORM” za BUKU kaže da razlog za to vjerovatno leži u činjenici da fizička lica koja višak energije vraćaju u mrežu plaćaju račune kao da nemaju ništa na krovu. Odnosno, do kraja nije riješeno pitanje prosumera.
“Nije usklađen taj dio oko viška energije koji se isporučuje u mrežu i vjerovatno se nešto radi po tom pitanju od strane nadležnih institucija kako bi se svi neophodni zakoni donijeli i uskladili. Nadam se da je tako, jer obnovljiva energija je ono ka čemu ide čitav svijet, pa se nadam da ni mi nećemo previše kasniti”, zaključuje Zeljaja.
S druge strane, u Federaciji BiH je Zakon o obnovljivim izvorima donesen nedavno. Firme i domaćinstva koja imaju vlastite solarne elektrane rade van mreže, bez benefita koje imaju prosumeri.
Kada se sve sumira, tržište obnovljivih izvora energije u BiH trenutno je rezervirano samo za velike igrače.
Damir Miljević smatra da tehničkih razloga za ovakvu situaciju nema, jer ako „mreža“ ima kapaciteta za komercijalne proizvođače, kako onda nema za domaćinstva koja su stavila panele na krov kuće.
Semin Petrović iz Istraživačko-razvojnog centra za gasnu tehniku za BUKU kaže da su trenutno u BiH u najnepovoljnijem položaju domaćinstva koja se upuste u izgradnju solarnih panela, jer najčešće sami sve financiraju.
Istina, JP Elektroprivreda RS je 2022. godine donijela “Program energetske održivosti domaćinstava”, prema kojem će financirati ugradnju 50.000 panela na krovovima privatnih objekata i omogućiti prodaju solarne proizvedene struje. Iako su objavili javni poziv i primili oko 5.000 prijava, projekt još uvijek nije realiziran.
“U Federaciji BiH je situacija lošija jer još uvijek nisu doneseni svi prateći dokumenti za Zakon o OIE, tako da nema ni direktnih poticaja”, ističe Petrović.
IMAMO OGROMAN POTENCIJAL
Naša zemlja definitivno ima ogroman potencijal za solarne energije. Farooq Sher, vanredni profesor Univerziteta Nottingham Trent, navodi da BiH ima oko 2.000 sunčanih sati godišnje, dok Hercegovina ima čak 2.400 sunčanih sati godišnje s količinom zračenja od 1.500 kWh/m² godišnje.
Potencijal fotonaponske energije u BiH je značajan, što pokazuje naredna slika
Fotografija je rezultat do kog je došao nakon dvije godine istraživanja kapaciteta i potencijala obnovljivih izvora energije. Rezultate je objavio u Renewable and Sustainable Energy Reviews, u koautorskoj studiji
Perspektive potencijala i razvoja obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini.
Prema Sheru, potencijal za zamjenu ugljena obnovljivim izvorima energije postoji, ali samo ako vlasti promjene određene politike.