Kada su u Centralnu izbornu
komisiju BiH u martu 2020. godine imenovani Suad Arnautović, Ahmet Šantić,
Vanja Bjelica Prutina i Jovan Kalaba, zvaničnici SNSD-a i HDZ-a krenuli su u
kampanju kojom su pokušavali osporiti zakonitost izbora novih članova CIK-a.
Naime, tvrdili su da nije
provedena konkursna procedura za izbor članova, ali su svjesno izostavljali
činjenicu da Izborni zakon BiH ostavlja mogućnost Predstavničkom domu
Parlamenta BiH da izabere nove članove CIK-a, ukoliko 30 dana prije isteka
mandata članu CIK-a, ne bude dostavljena lista kandidata od komisije.
SDP po notama SNSD-a i
HDZ-a
“(6) U skladu sa svojom procedurom,
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine imenuje članove
Centralne izborne komisije BiH sa liste kandidata. Ako se ova lista ne dostavi
Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u roku od 30
dana prije isteka mandata članova Centralne izborne komisije BiH, Predstavnički
dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine predlaže i imenuje članove
Centralne izborne komisije BiH”, dio je Izbornog zakona BiH kojeg su mjesecima
svjesno u javnosti ignorisali dužnosnici SNSD-a i HDZ-a.
Nakon što su u martu 2020.
godine imenovani novi članovi CIK-a, pomenute dvije stranke su podnijele i
žalbe Sudu BiH, ali je državni Sud presudio da su članovi CIK-a izabrani
zakonito.
No, ni sudske presude nisu
spriječile kadrove SNSD-a i HDZ-a da u mjesecima koji su uslijedili javnost
dovode u zabludu tvrdnjama da su članovi CIK-a izabrani nezakonito, a ono što
je posebno poražavajuće jeste da su takve tvrdnje u javnosti iznosili kadrovi
ovih stranaka koji su pravne struke.
S obzirom da se predsjednici
SNSD-a i HDZ-a Milorad Dodik i Dragan Čović sve ove mjesece nisu mogli pomiriti
s izborom novih članova CIK-a, posljednjih sedmica su počeli najavljivati kako
će prvi potez nove državne vlasti biti smjena svih članova CIK-a.
Posljednji u nizu, koji je
iznio takvu tvrdnju bio je predsjednik HDZ-a BiH.
“Sasvim je sigurno da ćemo pokrenuti
proceduru razrješenja CIK-a odmah te imenovati komisiju u skladu sa procedurama
i u skladu sa zakonom jer ovaj sadašnji nije tako imenovan. Oko toga imamo
usuglašen stav parlamentarne većine na nivou države. Mislim da je CIK u
posljednje vrijeme napravio više štete nego koristi, kako za lokalne, tako i za
opće izbore” kazao je jučer Čović.
Krajem decembra prošle godine slično
je najavio i predsjednik SNSD-a, te naglasio kako u stranci na čijem je čelu
tri godine govore kako treba da se ukine aktuelni saziv CIK-a.
Da je i predsjednik SDP-a BiH Nermin
Nikšić očigledno pristao na ovaj uslov Dodika i Čovića može se zaključiti iz
saopćenja SDP-a od prije nekoliko sedmica.
“Od nove većine očekujemo podršku za
smjene članova Centralne izborne komisije BiH”, saopćeno je iz SDP-a početkom
decembra.
NiP protiv?
No, ako je suditi po izjavama Aljoše
Čampare iz Naroda i pravde, upitno je da li će sve stranke Trojke podržati
smjenu članova CIK-a.
“O namjerama za smjenu članova CIK-a
ne znam ništa, o tome se nije razgovaralo. Pitanje je kad kome ističe mandat.
Ja nisam za to da se vrši neka vrsta revanšizma prema bilo kome, na bilo kojem
nivou. Šta više, mislim da trebaju ostati ljudi koji su stručni, sposobni i
kvalifikovani”, poručio je Čampara jučer gostujući na BHT-u.
Čampara je ustvrdio da postoji većina
od 23 zastupnika za imenovanje novog Vijeća ministara BiH.
No, ukoliko bi se od ove većine samo
dva zastupnika usprotivila smjeni članova CIK-a ostalo bi ih 21 i to ne bi bilo
dovoljno za smjenu aktuelnog saziva CIK-a.
Kada je riječ o akutelnim članovima
CIK-a, mandat uskoro ističe samo Ireni Hadžiabdić.
Naime, ona je svoj drugi mandat u
CIK-u započela u aprilu 2016. godine imenovana, tako da joj sedmogodišnji
mandat ističe u aprilu ove godine.
Ono što je posebno zanimljivo jeste
da smjenu članova CIK-a traže stranke koje su prošle godine kršile Izborni
zakon BiH i koje su zbog toga novčano kažnjavane.
Naime, nakon što je intervencijom
visokog predstavnika u BiH postalo zakonski kažnjivo tzv. trgovanje mjestima u
biračkim odborima, CIK je izrekao nekoliko novčanih kazni za stranke i
pojedince.
Ujedinjeni u kršenju zakona
Prvom kaznom izrečenom od CIK-a BiH
obuhvaćene su stranke SDA i SNSD i one su zbog trgovine mjestima u biračkim
odborima kažnjene sa po 4.000 KM.
CIK je potom izrekao kaznu od 4.000
KM za Koaliciju okupljenu oko HDZ-a BiH, te za Stranku za BiH jer su
zloupotrijebili zakonsko pravo učešća u biračkim odborima.
Žalbu na ove odluke podnosile su
stranke SDA, SNSD i koalicija okupljena oko HDZ-a BiH, a Sud BiH je žalbe proglasio neosnovanom, te su odluke CIK-a u
ovim predmetima postale pravosnažne.
Na sjednici održanoj krajem novembra,
CIK je kaznio SDP BiH sa 4.000 KM, Narodnu stranku radom za boljitak sa 3.000
KM, politički subjekt BH Zeleni sa 4.000 KM,
politički subjekt Lijevo krilo sa 3.000 KM i BH Inicijativu Fuad
Kasumović sa 3.000 KM.
Naime, Koalicija Pod lupom je
prijavila više političkih stranaka za zloupotrebu prava na učešće u biračkim
odborima na način da je više političkih stranaka pogodovalo SDP-u, odnosno da
su članovi SDP-a predloženi u biračke odbore u ime drugih političkih subjekata.
SDP je ovim činom pokazao da mu ništa
ne znače zakoni ove zemlje i da se po tom pitanju ne razlikuje od SNSD-a, HDZ-a
i SDA.
Zanimljivo je da je samo nekoliko
dana nakon odluke CIK-a o kažnjavanju SDP-a simboličnom kaznom od 4.000 KM,
uslijedilo saopćenje SDP-a u kojem kažu da od koalicionih partnera na državnom
nivou očekuju da će izglasati smjenu članovima CIK-a.
Podsjetimo, aktuelni članovi CIK-a do
sada su smetali samo SNSD-u i HDZ-u, a sada im se priključio i SDP, čiji su
pojedini zastupnici u martu 2020. godine i glasali za aktuelni saziv CIK-a.
Nameće se pitanje šta je motiv SDP-a
da krene u pohod na CIK. Da li ih je toliko pogodila kazna od 4.000 KM ili su,
ipak, pristali na uslove SNSD-a i HDZ-a, samo da bi što prije završili u vlasti
na državnom nivou.