Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit povukao je novi set poteza koji će duboko uticati na budžetske tokove, izborni proces i odnose između entiteta i državnog nivoa. Odluke je, kako kaže, donio kako bi zaštitio funkcionalnost BiH i spriječio dalje urušavanje sistema koje traje već mjesecima.
Obraćajući se građanima, Šmit je rekao da je prepoznao niz ozbiljnih problema koji se ne rješavaju, uključujući nepostojanje budžeta za 2025. godinu i dug koji prijeti državnim institucijama, a koji se odnosi na firmu Viaduct.
U njegovom fokusu su dvije velike teme – finansijski udar koji dolazi iz tzv. Viaduct slučaja i hitna potreba da se obezbijede sredstva za poštene i sigurne izbore 2026. godine.
Podsjetio je da BiH još uvijek nema budžet, što paralizuje rad državnih institucija i onemogućava ispunjavanje ključnih obaveza prema EU, OSCE-u i Dejtonskom sporazumu. Među tim obavezama je i reforma izbornog procesa, uključujući uvođenje novih tehnologija za osiguranje integriteta izbora. Iako je Predstavnički dom već usvojio Studiju izvodljivosti za ove tehnologije, u nacrtu budžeta za njih nema para.
Druga goruća tema je dug prema kompaniji Viaduct, koji je prema odluci međunarodnog arbitražnog suda u Vašingtonu još u aprilu 2022. godine iznosio skoro 80 miliona maraka. Sa kamatama koje svakodnevno rastu, iznos je već prešao 110 miliona i nastavlja da raste svakog dana za dodatnih 9000 eura.
Šmit upozorava da se ovaj dug ozbiljno reflektuje na ključne institucije poput Centralne banke BiH i Agencije za pružanje usluga u zračnom saobraćaju – BHANSA. Ističe da Ured javnog pravobranioca BiH mjesecima upozorava institucije, uključujući i nadležne organe u Republici Srpskoj, ali bez reakcije. Prema njegovim riječima, RS je još 2017. godine potpisala ugovor kojim se obavezala da će sama isplatiti dug Viaductu, ali od tada nije uplaćen ni fening.
Zato je Šmit odlučio da država ne smije snositi teret entitetskih dugova. Njegova odluka je da se iz rezervi prikupljenih po osnovu putarina – a koje stoje blokirane još od 2018. godine – isplati dug prema Viaductu, i to iz pretpostavljenog udjela Republike Srpske. Jasno je naglasio da ovo neće uticati na budžetsku stabilnost RS niti na isplate prema građanima, jer se ta sredstva ionako ne koriste za te namjene.
Paralelno s ovim, Federaciji BiH će biti doznačen jednak iznos iz vlastitog udjela u rezervama, kako bi se ispoštovala ravnoteža između entiteta.
Drugi veliki potez odnosi se na izborni proces. Pošto nijedan nacrt budžeta do sada nije predvidio novac za uvođenje izbornih tehnologija, Šmit je odlučio da se profit Centralne banke BiH može koristiti za tu namjenu. Prema njegovim riječima, Centralna banka je kredibilna i ugledna institucija, čiji se višak prihoda zakonski mora koristiti za potrebe države. Dio tih sredstava sada će ići direktno državnim institucijama za pripremu općih izbora 2026. godine, a ostatak profita može biti upotrijebljen isključivo za potrebe državnih institucija i izradu kvalitetnog budžeta.
Zatražio je i hitnu reakciju Centralne banke, BHANSA-e i javnog pravobranioca, kako bi se zaštitila državna imovina i spriječila blokada računa i objekata ključnih za funkcionisanje BiH.
Poručio je da se sa institucijama kao što su Centralna banka i BHANSA ne smije igrati. Naglasio je da su one stub finansijske i bezbjednosne stabilnosti i da njihovo dovođenje u opasnost zbog dugova koje entitet ne plaća nije prihvatljivo.
Odluke koje je donio stupaju na snagu odmah po objavljivanju na stranici OHR-a. Poruka političarima je jasna – vrijeme je da se usvoji budžet za 2025. godinu i da se konačno krene s reformama.
Šmit zaključuje da građani BiH predugo čekaju, da su pokazali strpljenje i volju da žive u mirnoj i demokratskoj zemlji, i da sada političari moraju pokazati odgovornost. U suprotnom, kaže, put prema Evropskoj uniji bi mogao da se zatvori.