Kristijan Šmit, kojeg RS ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, rekao je za austrijske medije da vidi sankcije koje je ta zemlja, skupa s Njemačkom, uvela predsjedniku Republike Srpske kao početak nove “koalicije voljnih”.
On smatra da su Dodika posebno pogodile austrijske sankcije, ali da postoje “pravne prepreke” za sankcionisanje mreže firmi koje su navodno povezane s njim.
– Upravo radim na pronalaženju rješenja – istakao je on.
Šmit je za Kurier izjavio da je presuda protiv Dodika zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika “potpuno opravdana”, te je pojasnio:
– Ali te odluke nisu bile direktno upućene njemu. Ja sam u jednoj dopuni Krivičnog zakona naveo da presude Ustavnog suda i odluke visokog predstavnika važe i u Republici Srpskoj i da tamo moraju biti objavljene. Dodik ne voli Ustavni sud, a ni mene – ali to su to ključne institucije Dejtonskog sporazuma – rekao je Šmit.
On je dodao da se Dodik nastavio suprotstavljati njegovoj dopuni zakona.
– Ako neko zna da vozi brže od dozvoljenog ograničenja brzine, mora snositi posljedice – dodao je Šmit.
Odgovarajući na pitanje da li je presuda doprinijela povećanju ionako visokih tenzija u zemlji, Šmit je rekao:
– Tenzije su porasle samo za Dodika. Da, ima nekoliko pristalica. Ali vidimo li veliku narodnu pobunu u RS u njegovu korist? Ne – rekao je Šmit.
On je istakao da mnogi stanovnici Republike Srpske imaju rodbinu u Beču, Gracu, Minhenu, Frankfurtu, Cirihu.
– Zato Dodik dobija vrlo malo podrške za svoj izolacionizam. Osim toga, više nema kontrolu nad sobom, ljudima je rekao da ako neko radi za BiH, biće mu oduzeta imovina. Pa nismo u Sjevernoj Koreji! Ljudi to ne prihvataju – rekao je on.
Greška međunarodne zajednice
Šmit je pojasnio da Dodik “nekada uopšte nije bio ovakav supernacionalista”, te objasnio da je on, nakon rata, važio za reformistu.
– Mnoge stvari koje danas kritikuje kao što je stvaranje zajedničkih institucija tada je podržavao. Tokom godina se nešto promijenilo kod njega – naveo je on.
Na pitanje šta se moglo promijeniti, Šmit je odgovorio:
– Pretpostavljam da to dijelom ima veze i s nama kao međunarodnom zajednicom. Nakon sredine 2000. zavladao je utisak: zapravo je sve završeno u BiH, sada će se ta zemlja sama po sebi razvijati prema EU. U evropskim prijestolnicama se o Bosni nije razmišljalo. U međuvremenu je etnonacionalistička politička agenda stekla sve više podrške – a mi smo to svi zajedno previdjeli – naveo je on.
Dodaje da u Dodikovoj promjeni sigurno je ulogu odigralo i njegovo konglomeratsko umrežavanje u ekonomiji.
– Kroz brojna netransparentna preduzeća razvio je različite finansijske interese – tvrdi Šmit.
Kako dalje?
Novinarka zatim navodi da je Tužilaštvo BiH izdalo nalog za hapšenje Dodika. Do sada ga niko nije uhapsio, očigledno ga 24 sata dnevno štite teško naoružane sigurnosne snage.
Interpol je odbio izdati međunarodni nalog za hapšenje, a nedavno je čak mogao posjetiti svoje prijatelje u Beogradu i Moskvi.
– Ako Dodik želi igrati političku ulogu u BiH, ne može to raditi iz inostranstva. Mora biti sposoban za djelovanje i mora biti prisutan, pojavljivati se. Bez obzira gdje se trenutno nalazi, vjerovatno će uvijek iznova morati ulaziti u zemlju ako iz nje izlazi. A tada dolazi u sukob sa zakonom. Mnogo je naloga za hapšenje u svijetu koji još nisu izvršeni. To ne znači da su postali nevažeći – istakao je Šmit.
Takođe je prokomentarisao navode da bi Dodik mogao “nestati u Rusiji”, kao što se posljednjih dana nagađalo.
– Mislite da bi mogao dobiti stan pored Asada? Onda bi Dodik vjerovatno odmah ostao tamo kada je prije nekoliko dana posjetio Moskvu. Ali, naravno, ne mogu vam reći ko šta planira – istakao je Šmit.
Na pitanje šta bi bilo ako Dodik zaista nestane sa političke scene, i da li bi jednostavno došao neki novi separatista na njegovo mjesto, Šmit je citirao Žan Monea.
– Ne znam da li će biti bolje ako bude drugačije. Znam samo da mora biti drugačije ako želimo da bude bolje.
“Pravi problem za Dodika”
EU do sada nije uspjela da se dogovori o sankcijama protiv Dodika, jer Mađarska to blokira. Međutim, Austrija i Njemačka su mu sada zabranile ulazak.
Šmit kaže da to znači “vrlo mnogo“.
– To je pravi problem za Dodika, jer je Beč volio koristiti kao mjesto sastanaka za razne susrete. Osim toga, simbolična vrijednost tog poteza je velika. I Njemačka je najavila sličnu zabranu. Ovdje vidim početak nove “koalicije voljnih” – naveo je on.
Novinarka je istakla da bi sankcije morale obuhvatiti i mrežu firmi povezanih s Dodikom u inostranstvu koju je Šmit spomenuo, te napomenula da je u SAD, na primjer, zabranjeno sarađivati s firmama povezanim s njim.
– U nekim zemljama EU, pa i u Austriji, postoje pravne prepreke za to. Upravo radim na pronalaženju rješenja – odgovorio je Šmit.
Međutim, on je podcrtao da se za Dodika blokade već sada javljaju i time što u Republici Srpskoj praktično više nema evropskih ekonomskih podsticaja.
– Ali ne želimo ni da ta regija ostane bez investicija, jer tada još više mladih ljudi odlazi. A to je već sada najveći problem koji BiH ima – istakao je on.
Da li EU mijenja pristup?
Šmit ne vidi opasnost od rata i ocijenio je da je situacija „u osnovi stabilna”.
– Većina ljudi ovdje to pokazuju i istraživanja, ne želi da se zemlja raspadne. Ali upravo ovdje u Sarajevu nekada nismo na vrijeme prepoznali da dolazi rat. Ljudi su nesigurni i strahuju da će ih međunarodna zajednica opet zaboraviti. Njihov odgovor na to, međutim, nije da uzmu oružje jer ga ionako jedva ima – nego da odu – istakao je Šmit.
Na pitanje šta EU može učiniti protiv tog straha, on odgovara da je EU već reagovala.
– Do prije pet godina, BiH je dobijala samo ljubazne poruke i poneki program, ali nije bilo stvarnog rada s tom zemljom niti napretka ka članstvu. To se sada promijenilo – rekao je on.
– Ali ljudi ovdje sada očekuju da nakon 20 godina konačno vide opipljivu evropsku integraciju. Smatram da je austrijski model postepenog približavanja jedini realan put. BiH još nije ni pravno, ni politički, ni ekonomski spremna da brzo postane punopravna članica. Reći: “Sad vi sprovedite naših desetine hiljada propisa, pa ćemo vam se javiti“ – tako svijet funkcioniše. Ne više – naveo je Šmit.