Ekipa BUKE prisustvovala je panel diskusiji „Građanska BiH – sada, nekada, nikada“ koju je moderirala profesorica Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Nermina Mujagić, dok su panelisti bili docent pravnog fakulteta u Sarajevu Damir Banović, zastupnica u Predstavničkom domu BiH Mirjana Marinković Lepić, članica Skupštine građana Senada Hadžić i direktor Vanjskopolitičke inicijative Haris Ćutahija.
Treba li nama građanska država?
Haris Ćutahija, direktor Vanjskopolitičke inicijative BiH kaže da je u BiH prisutan sukob između individualnih i kolektivnih prava. Termin konstitutivni ocjenjuje kao problematičan jer u Ustavu imamo ugrađenu i Evropsku konvenciju o ljudskim pravima koja kaže da konstitutivnost krši ljudska prava.
„Posljedica tog termina, pravljenje takvog sistema je brojanje krvnih zrnaca u institucijama BiH. Kao i pitanja ko je legitiman predstavnik, ko nije. Fizički rezultat je entitet koji je skoro etnički čist“, rekao je Ćutahija.
On smatra da je 25 godina nakon rata zemlja u vegetetivnom stanju, a da je borba građanskog i etničkog sistema neprestana.
„Minimalne promjene su uradile vlasti. Svaku ozbiljnu reformu nisu donijele naše institucije i naši predstavnici u parlamentu nego mahom visoki predstavnik. HDZ BiH blokira svaku odluku i uslovljava je hrvatskim pitanjem koje je uglavnom HDZ pitanje, a imamo i štetne retorike poput – džihad za izbore (SDA)“, rekao je Ćutahija.
Docent Damir Banović je na pitanje profesorice Mujagić – da li je moguće izaći iz etno-nacionalnih okova i šta bi bila građanska država, odgovorio kako kolektivitet može biti potencijalna nužnost, ali da je građanski koncept idealan.
„Pojedinac je nosilac suvereniteta“, rekao je Banović.
Obrazlažući zašto primat trebaju biti individualna, a ne kolektivna prava od kojih ne treba i ne smijemo bježati, Banović je rekao kako u BiH postoji bauk od koncepta građanske države.
„U ovom trenutku, kako su političke prakse pokazale, ja ne bih govorio o građanskoj BiH kao mogućnosti nego nužnosti. Iz razloga što kada poredate potrebe, one su uvijek pitanje zapošljavanja, zdravstva, privrede, to su uvijek individualne potrebe. Naša država ne ispunjava te funkcije: suočavamo se sa poskupljenjem, inflacijom. Pitanje života u BiH je tako pozicionirano zato što se kolektiv koristi kao primarna potreba“, rekao je Banović.
Senada Hadžić, članica Skupštine građana BiH (grupe od 57 nasumično izabranih građana) koje je ranije predložilo ukidanje Doma naroda BiH i uvođenje četvrtog člana Predsjedništva govorila je o besmislenosti etnonacionalnih podjela odnosno potenciranja kolektivnih prava.
„Prvo smo ljudi. I svi se suočavamo sa poskupljenjem hrane. Nije hrana poskupila samo Hrvatima ili samo Srbima ili samo Bošnjacima.Nas ne zanima kako se ko zove, mi prvo analiziramo probleme. Niko nije rekao ja sam Hrvat i nas je manje i imamo veća prava. Ne, nemaju. Svi imaju ista prava“, rekla je Hadžić objašnjavaju način rada i ciljeve Skupštine građana.
„Političari neke stavri ne mogu da riješe“, dodala je Hadžić.
Panelistica i zastupnica u Parlamentu BiH Mirjana Marinković-Lepić odgovarajući na ovu konstataciju je rekla da: „Mogu, ali neće.“
I to je, dodaje, najveći problem.
„To je prava slika naše političke stvarnosti. To je slika zbog koje BiH nije građanska država. Subjekat svake države je njen pojedinac“, kaže ova zastupnica.
Građansku državu, Marinković-Lepić, vidi kao državu u kojoj svaki pojedinac na svakom njenom pedlju ima ista prava.
„Trenutni političari koji su na vlasti žele da zadrže postojeće znanje i da lopticu prebacuju na nacionalno i na kolektivitete“, zapaža ova političarka i, kako i sama kaže, predstavnica svih građana.
Festival #Slobodanarodu okuplja aktiviste, borce i zagovarače slobode govora i medijskih sloboda. Zanimljivim panel diskusijama mogu prisustvovati svi građani, a ulaz je besplatan.