Predsjednik Vlade Republike Srpske, Radovan Višković, obratio se novinarima prije početka
sjednice Narodne skupštine Republike Srpske, ističući da su probijeni rokovi u izradi socijalne karte, ali da će naredne sedmice biti prezentovano ono što je do sada urađeno: “Iduće sedmice će u zgradi Vlade biti organizovana prezentacija onoga što je do sad urađeno”.
Višković je rekao da su u bazi penzioneri, borci i druge socijalne kategorije, koji su bili obuhvaćeni i paketom energetske pomoći, te dodao da su identifikovali 67 hiljada onih koji su već primili pomoć, ali to ne znači da su svi oni u stanju socijalne potrebe.
“Na osnovu matičnog broja izvršićemo trijažu. Naši ljudi će obići sve lokalne zajednice i nadležne centre socijalne zaštite. Do sada je detektovano 29 novčanih prava i 11 institucija. Imamo blizu 17 nenovčanih davanja koja značajno utiču na status određenog pojedinca. Zbog toga je trijaža neophodna”, dodao je Višković navodeći i da postoji velik broj novčanih i nenovčanih davanja te da već imaju grubu bazu socijalne karte.
Odbacio je zahtjeve iz IT sektora koji tvrde da je za izradu karte potrebno mnogo novca, navodeći to kao jedan od razloga kašnjenja.
Ljubo Lepir, profesor socijalne politike na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci je još ranije za BUKU prokomentarisao kašnjenje u izradi socijalne karte, navodeći da ga isto ne iznenađuje: „Bilo je logično očekivati da će izrada tzv. socijalne karte kasniti. Mene nije iznenadilo to kašnjenje. Više me je iznenadilo sa kakvom lakoćom je najavljena njena izrada, i ako se sjećate, dat je super kratak rok od šest mjeseci da se ona izradi. U tom trenutku sam očekivao da će Vlada, tačnije Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite, iskoristiti sve ono što je u periodu 2012-2015. godine urađeno po ovom pitanju, a urađeno je gotovo sve. Međutim, koliko smo vidjeli, Vlada se odlučila da ponovno radi posao koji je već jednom doveden gotovo do kraja“.
Lepir je napomenuo i da izrada socijalne karte nije samo izrada softvera koji će povezati baze podataka korisnika socijalnih naknada iz različitih sistema, već taj posao obuhvata daleko širi angažman koji treba da sadrži izradu novog modela ciljanja gotovinskih naknada, uvođenje socijalnog minimuma, izradu
kataloga potreba socijalno ugroženih kategorija stanovništva, i odluku Vlade šta želi postići sa svime tim.
Ukoliko Vlada želi ostvariti bolju kontrolu nad isplatama socijalnih naknada sa ciljem racionalnijeg trošenja budžetskih sredstava, podvukao je Lepir, tada od uvođenja socijalne karte krajnji korisnici neće imati ama baš nikakvu korist.
Podsjetio je na iskustvo Srbije, gdje je uvođenje socijalne karte za mnoge, pa čak i one koji se stvarno nalaze u stanju socijalne potrebe, značilo gubitak ili smanjenje stečenih socijanih prava.
„Ukoliko Vlada sa uvođenjm socijalne karte želi poboljšati kvalitet života socijalno osjetljivih kategorija stanovništva, to će zahtijevati sistemsko prestruktuiranje dosadašnjeg koncepta socijalne zaštite. Čitajući netom usvojenu Strategiju socijalne zaštite Republike Srpske za period 2023-27, o takvim namjerama nema ni riječi. Naravno, situacija danas, nakon dvije godine od najave izrade socijalne karte, daleko je složenija. Međunarodni procesi, kao što smo vidjeli, imaju i te kako veliki uticaj, ne samo na unutarpolitičke odnose i ekonomsko stanje u BiH, nego se ono direktno odražava i na socijalani položaj sve većeg broja stanovništva. Izrađivati socijalnu kartu danas nije isto kao i prije dvije godine. Socijalni rizici su danas daleko veći a stanje socijalne sigurnosti je daleko neizvjesnije“, zaključio je Lepir.