Rijeka na Balkanu, poznata po svojoj zadivljujućoj prirodnoj
ljepoti, pretvorena je u ogromnu plutajuću đubrište, usred perioda lošeg
vremena, pogoršanog dugotrajnim lošim upravljanjem, samo su neki od opisa
rijeke Drine u svjetskim medijima.
Tako Euronews navodi: „Tone plastičnih flaša, zarđalih
buradi, polovnih guma, kućnih aparata, natopljenog drveta i drugog otpada
nagomilale su se iza barijere u rijeci Drini u Bosni i Hercegovini, koja se
vijuga kroz šumovita brda“. Navode i da veliki dio ovog smeća bačen je na loše
uređene deponije pored rijeka ili direktno u vodene tokove koji teku kroz tri
zemlje na Balkanu, akumulirajući se iza ograde dok teče nizvodno.
A da stvar bude još gora
deponija smeća koja pluta Drinom ovih dana nije neka nova, vanredna
vijest. Decenijama ovu rijeku „krase“ prazne boce, komadi drveta, plastike, čak
i animalni otpad.
I nije to samo slučaj sa Drinom.
Sava, Bosna, Spreča, Neretva, Vrbas, Miljacka ili Željeznica
– slike su svuda iste, tone smeća, plastičnog i kabastog otpada, divlje
deponije, smrad.
A tek otpadne vode.
Ekolozi kažu da se u naše vodotoke svake sekunde pusti oko
30 kubnih metara otpadne vode, a da je
ukupno zagađenja toliko kao da na području BiH živi 15 miliona stanovnika!
Ko je kriv?
Građani, ekološka neosviještenost, tvornice, privredni
objekti iz proizvodnje i inspekcija koja zatvara oči.
Već godinama ovog problema svjestan je Safet Kubat iz Zenice
I pokušava ga riješiti kroz različite ekološke inicijative. On je prije pune
tri godine inicirao formiranje Faceboook grupe Rijeke BiH – Budi promjena, koja
trenutno broji blizu 60 000 članova iz svih dijelova BiH, ali i dijapore.
I do sada su organizovali oko 3.500 različitih akcija, od čišćenja rijeka i prirodnih dobara, pošumljavanja
pošumljava do poribljavanja preko 30 000 riba u različitim rijekama Bosne i
Hercegovine.
Kako za BUKU kaže, iako sa povlačenjem rijeka u svoja
korita, ostaju ogromne količine smeća po obalama, situacija je daleko bolja
nego ranijih godina: “Ako mogu nešto reći da me nešto raduje u ovom ekocidnom
vremenu, jeste da je ipak primjetno manje smeća. Mi smo više puta naglašavali
na nužnost sistematskog pristupanja rješavanja problemu, u nekim opštinama smo
uspjeli, a to kad kažem govorim na izvodive planove upravljanjanja otpadom, u
opštinama gdje je pokrivost odvoza smeća visoka, tu je smeća zasigurno mnogo
manje. Mi zagovaramo pristup razdvajanja smeća na mjestu nastanka, odnosno
razdvajanje otpada u kućama, uz obevezu kompostrinih kanti, koje bi same po
sebi smnajile za 30 posto smeća, te za cirkularne modele upravaljnja otpadom,
odnosno ponovno vraćanje u upotrebu kroz reciklažne mehanizme”.
Pa iako su u velikom broju sredina riješili problematiku, i
očistili obale, ipak smeća bude iz razloga jer u nekim uzvodnim dijelovima problem
smeća nije riješen problem. A ako se problem sistematski ne rješi od izvora do
ušća, sasvim je izvjesno da ćemo nemile fotografije,
koje ne kruže samo regionom, već i Evropom, još dugo gledati.
“Nekada pomislim da Evropa jedava dočeka da vidi ove
fotografije sa naših Rijeka, a posebno Drine ovih dana, kako bi djecu učili i
pokazaivli im na primjeru naše zemlje kako nešto ne treba raditi kada je smeće
u pitanju. Ipak moram ukazati i na drugu stranu, a to je građanska mobilizacija
u Bosni I Hercegovini, ona je itekao prisutna, ona i želi da rješava probleme,
taj dio BiH je nužno promovisati što više, jer tako se budi građanska svjest,
tako se uče djeca”, jasan je Kubat.
Vraćajući se opet u razgovoru na smeće na obalama, naš
sagovornik kaže, da za neke rijeke tačno zna odakle smeće dolazi.
“Odgovorno tvrdim da smeće na obalama rijeke Bosne,
ponajviše dolazi sa rijeke Željeznice i rijeke Fojnice, koje su pritoke rijeke
Bosne, jer se u mjestima kroz koje protiču smeće i dalje deponuje na obale, i
naravno kada dođe do rasta vodostaja rijeka, kao što je slučaj sada, vidimo šta
vidimo. Slična je situacija i na Drini, i ovim nemilim scenama u Višegradu,
gdje smeće uglavnom dolazi duž rijeke Lim, ali i rijeke Drine, ponajviše iz
Priboja, Prijepolja i uzvodno do Plava, iako se nešto poduzima po tom pitanju, recimo
u Prijepolju su jednu ogromnu deponiju sanirali, i grade Regionalnu sanitarnu
deponiju, što bi trebalo poboljšati situaciju”, naglašava Kubat dodajući da pored
institucija koje su odgovorne za problemtiku smeća, i u čijoj je nadležnosti da
obezbijede uslove za rješavanje ove problemtike, nužno je pojačati i
inspekcijski nadzor i primjenu represivnih mjera, te naravno ustrajati na aktivizmu
i građanskom djelovanju.
Kao primjer navodi eko pokret Rijeke BiH „Budi promjena“ kome
nije problem izvesti 5-10 000 ljudi kako bi se očistila Rijeka Bosna za jedan dan. Ali ako to
urade istovremeno od nadležnih institucija očekuju da uradi svoj dio posla- da
se stanovištvo uključi u odvoz smeća, da
se bolje upravlja otpadom, da inspekcija
kažnjava prekršioce zakona, da se postave kamere na raznim lokacijama: “Dakle
ne mogu dovijeka građani da rade posao države, ali ako budemo čekali da država
uradi nešto načekaćemo se, ako budemo čekali da pojednici urade nešto opet ćemo
se nacekati. Znači odgovor je u udruživanju i zajedničkoj akciji, tu su potrebne
i institucije, i građani i NVO, drugačije ne može”.
Kubat kao jednu od najugroženijih rijeka u BiH navodi rijeku
Bosnu. Napominje i da je problematika različita od od rijeke do rijeke, pa su neke
zagađene otpadnim vodama, neke industrijskim, neke kanalizacijama, a neke
smećem.
Svjedočimo kako priroda uzvraća kada je naljutimo, a sve je
to rezultat višedecenijske nebrige, uzuropacije obala, sjeće šuma, neriješenih
odvoda, neplanske gradnje.. Sve to sada dolazi na naplatu.
“Ovih dana smo svjedočili i ekološkom incidentu na rijeci
Lašvi kada je puštan mulj i talog iz akumulacije na MHE, gdje je SRD Vitez
izrazilo sumnju da će flora i fauna biti uništeni, a riblji fond posebno. Scenariji
je uvijek isti – kada padne veća količina kiše i na taj način uklone tragove,
jer je teško uočiti, ali ovaj put im to nije pošlo za rukom. Slična situacija
je i na rijeci Fojnici, gdje svejdočimo njenom žutilu, još malo pa je možemo
nazvati žutom rijekom, i tu je scenarij sličan -ispuštanje u rijeku prilikom
bujanja. Onda na Bregavi, gdje sam boravio za vikend, obrušavanje u rijeku
dijelova stare Centrale, ko ce to izvaditi iz rijeke? A onda dolazimo i do
Drine i Višegrada, bilateralnih i trilaterlanih problema tri države, gdje
nemile slike obilaze Evropu, a svjedocimo da rijeke u svom bujanju odnose
nažalost i ljudske živote što je najveća tragedija, poput ove u Novom Pazaru
ili Miljacki, ali i svakom pedlju naše domovine. I na kraju jedna od naših najugroženijih Rijeka, a to je Bosna
sa ispuštanjem industrijskih otpadnih voda, do problemtike smeća”, ističe
Kubat.
I kada sve ovo čujemo, ne možemo a da se se ne zapitamo kakav biljni i životinjski svijet i kakve vrste riba mogu živjeti u ovakvim rijekama? I kakva je zemlja koju ove rijeke svake godine plave?
Ali ne smijemo zaboraviti i onu pozitivnu stranu u ovoj
priči o smeću i otpadnim vodama- a to je da ljudi u BiH postaju svjesniji ove
problematike, da aktivisti pomno prate svaki incident na rijeci i interventno
reaguju, mobiliziraju, objavljuju, prijavljuju inspekciji…
Tako je nedavno poništena vodna dozvola za Arcelor Mitall u
Zenici, nakon tužbe Eko Foruma Zenica, dakle i institucije pomalo prate i bude
se, jer nije nimamo bezazlen javni monitoring trenutno prisutan u BiH, koji je
nažalost jedna od rijetkih linija odbrane za očuvanje naših rijeka ali i
prirodnih resursa.