Milorad Dodik čini se da je ključna osoba na Balkanu koju Zapad vidi kao problem. Nakon optužbi da je Evropska unija zauzeta rješavanjem problema Kosova, te da BiH ostaje izvan fokusa, iz Unije počinju jasnije i odlučnije djelovanje prema BiH. Prvo su ključni zastupnici Evropskog parlamenta tražili uvođenje kolektivnih ili bilateralnih sankcija Dodiku, a nakon toga su mediji objavili da 20 država Unije sprema sankcije Dodiku i saradnicima. U međuvremenu, EU je odlučila da će bespovratna sredstva dodijeliti samo Federaciji BiH, ali ne i Republici Srpskoj.
Dodik je reakcije EU izazvao prvo usvajanjem Nacrta zakona o kriminalizaciji klevete, a kap koja je prelila čašu je zakon kojim se odbacuju odluke visokog predstavnika. U posljednje vrijeme sve češće se govori o njegovoj smjeni, a da li je moguće da Christian Schmidt smijeni predsjednika Republike Srpske pitali smo sociologa i akademika Slavu Kukića.
„Zašto ne? Prisjetimo se, uostalom, saopćavanja posljednje odluke visokog predstavnika. Gospodin Schmidt je najavio obraćanje javnosti u 14 sati, a pred novinare i TV kamere je izašao čitav sat poslije. Zašto? Ne sjećam se da se to itko javno zapitao, iako bi se dio odgovora mogao kriti baš u tom detalju. Zar nije moguće da je izvorna odluka uključivala i smjenu Dodika, i da je u zadnji čas, a pod pritiskom svjetskih centara moći, korigirana na način da je, uz sve ostalo, odrednica o smjeni i zabrani političkog djelovanja Dodika izostavljena. I da je, recimo, na neko vrijeme odgođena, za slučaj ako Dodik odbije svaku mogućnost suradnje i ustraje na mjerama kojima se dodatno destruira BiH“, mišljenja je Kukić.
U javnosti se već pojavljuju scenariji šta bi se moglo desiti nakon eventualne smjene Dodika, a on je sam rekao šta će uraditi ako ga visoki predstavnik smijeni.
„Vidim neki ovdje pozivaju – smijenite Dodika. Ko da me smijeni? To može uraditi samo narod. Ako to slučajno uradi Schmidt, pokazaću mu srednji prst“, rekao je Dodik prošle sedmice.
Hoće li srednji prst pomoći Dodiku, vidjećemo dođe li do smjene, a mnogi misle da bi u tom scenariju Dodik mobilisao svoje biračko tijelo na pravljenje nereda.
„Takvu mogućnost ne treba isključiti. Ne vjerujem, međutim, da bi takvi neredi, ako bi do njih i došlo, mogli izazvati novu političku krizu i bitnije ugroziti BiH i kao državu kao društvo. Sasvim suprotno, u pitanju bi, po mojem sudu, mogle biti lokalna politička nezadovoljstva, organizirana prvenstveno od Dodika i partije kojoj je na čelu“, kaže Kukić.
Opšteg narodnog bunta, vjeruje Kukić, ne bi bilo jer, nezadovoljstvo Dodikovom politikom je sve naglašenije u tom dijelu zemlje.
„Uostalom, bujanje nepotizma, kriminala i korupcije, a zbog njih i demografsko pražnjenje RS se ima „zahvaliti“ prvenstveno Dodiku i politici koju je vodio skoro 20 godina“, rekao je Kukić za BUKU.
Od daška svježeg vjetra na Balkanu, Dodik je tranzitovao do neposlušnog, neukrotivnog i destruktivnog desničara. Godinama nakon izazivanja krize, uspije očuvati svoju fotelju, ali čini se da je strpljenja za Dodikove izlete i prijetnje secesijom sve manje. Kakva je politička sudbina Milorada Dodika?
„U prethodnih tridesetak godina je, ruku na srce, Dodik pokazao sposobnost višestrukih, čak i radikalnih političkih metamorfoza – od toga da je ljubimac svjetskih centara moći do toga da ih optužuje za urote protiv Srbije, RS i srpskog naroda gdje god da on obitavao. Pokušaj nove metamorfoze, ruku na srce, ne isključujem ni sada“, smatra Kukić.
No, ovaj je put Dodik prešao crvenu liniju, ocjenjuje akademik Kukić.
„I da je mogućnost reteriranja puno manje izgledna u odnosu na sve prethodne godine. Uostalom, sačekajmo prvi slijedeći sastanak NATO-a, na kojem je na dnevnom redu i BiH, pa ćemo biti puno pametniji. Odluči li, recimo, NATO pojačati svoje prisustvo u BiH, na prostoru Distrikta Brčko posebice, Dodik će puno intenzivnije morati razmišljati o sebi i svojoj budućnosti nego o budućnosti Srba i RS-a“, zaključuje Kukić u razgovoru za BUKU.