Na 29. manifestaciji „Dani jagodastog voća BiH“, koja se tradicionalno održava u Čeliću, više od 250 proizvođača predstavilo je plodove svoga rada. Ipak, iza zrelih plodova krije se bremenita borba za opstanak sela, porodice i domaće poljoprivrede.
Na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, gdje se padine kotrljaju prema rijeci Šibošnici, opština Čelić ponovo je postala centar pažnje domaće poljoprivrede. Manifestacija „Dani jagodastog voća BiH“ ne samo da je okupila više od 250 proizvođača jagoda, već je otvorila važna pitanja: Kako preživljava domaći proizvođač? Da li će jagoda, simbol ovog kraja, opstati u vremenu klimatske krize i tržišnog haosa?
Jagoda – slatki plod, gorka svakodnevica
U Čeliću jagoda nije samo sezonski proizvod – ona je ekonomija, identitet, porodično stablo i kulturni simbol. Ovaj gradić poznat je kao jedno od najvećih žarišta jagodarstva u BiH. Međutim, iza kilograma uredno složenih jagoda na štandovima krije se i naličje priče.
„Mi radimo kao i naši djedovi – rukama, srcem, bez sigurnosti. Kad rod stigne, najčešće stigne i panika: hoće li biti otkupa, koja je cijena, hoće li kiša sve uništiti?“ kaže za BUKU proizvođač Haris Selimović.
Ove godine, priča nam Selimović, zadovoljan je otkupnom cijenom:
„Mi smo nešto kasnije počeli sa proizvodnjom i plašili smo se da ćemo zbog toga izgubiti na prinosu. Međutim, uspjeli smo proizvesti solidne količine, a cijena je u početku berbe bila 9 KM/kg. Sada je cijena 5 KM i ja sam zadovoljan, jer uspije nešto i ostati nama – da zaradimo, kada pokrijemo sve troškove proizvodnje“, kaže on.
Mnogi su ove godine radili s unaprijed izgubljenom računicom: cijene repromaterijala i folije su porasle, vremenske prilike nisu išle na ruku, radne snage gotovo da i nema, a država i dalje ne nudi sistemsku podršku koja bi stabilizovala sektor.
Kad manifestacija postane otpor
Uprkos problemima, Čelić se ne predaje. Manifestacija „Dani jagodastog voća BiH“, koja traje od 16. do 18. maja, ponudila je više nego ikada: takmičenja za najboljeg proizvođača, najljepše aranžiranu jagodu, edukativne radionice za mlade, prezentacije domaćih proizvoda i bogatu gastronomsku ponudu pod nazivom „Bosanska sofra“.
„Jagoda je u Čeliću više od voća – ona je lokalna valuta. Ovdje se mjeri vrijeme: prije jagoda i poslije jagoda. Zajedno sa Vladom TK podržavamo proizvođače kroz poticaje, subvencije, edukacije, i evo – broj sadnica se svake godine povećava za 10 do 15%“, rekao je za BUKU načelnik opštine Admir Hrustanović.
Nadležni su obećali bolju podršku kroz subvencije i lakše uslove za prijave. Ipak, mnogi su skeptični – obećanja su česta, realizacija rijetka.
Zajednica koja još vjeruje u zemlju
Među stotinama proizvođača izdvaja se sedamdesetogodišnja Esma Mujkić, koja još uvijek obrađuje dio imanja sa svojim unucima.
„Sav moj život ispriča jagoda. Kad rodi – radujemo se. Kad izostane – tugujemo. Ali uvijek je sadimo. To ti je kao ljubav – ne odustaješ“, kaže uz osmijeh.
Upravo su takve priče ono što ovu manifestaciju čini drugačijom. Iako se formalno vodi kao sajam, „Dani jagodastog voća“ su mnogo više – oni su ogledalo borbe za opstanak domaće proizvodnje, podsjetnik na vrijednost zemlje, rada i strpljenja.