“Cijeli decembar je prošao, a u dosta gradova u BiH nismo imali
snježni pokrivač izuzmemo li prostor Krajine koji se našao u graničnim
uslovima pa se bilježio prvi snijeg. Pomalo neuobičajena situacija”,
kazao je Sladić.
Kada se opet možemo nadati “bijelom Božiću”?
“Kada govorimo iz aspekta Božića, više je kod nas zelenih
Božića nego bijelih. Sama definicija “bijelog Božića” zavisi od zemlje
do zemlje u kojoj se nalazite. Tako je u SAD dovoljno da imate jedan inč
snijega da se Božić smatra bijelim. To je recimo jedan jako dobar
kriterij. Britancima je dovoljna jedna pahulja snijega da smatraju da
imaju bijeli Božić. Sarajevo je zadnji put imalo bijeli Božić 2012.
godine. Od 2013. do danas ga nije bilo“, kazao je i dodao:
“Morat ćemo se navikavati da imamo što češće vremenske oscilacije.
Planeta se zagrijava i tu će morati doći do procesa koji će planetu
dovoditi u stanje ravnoteže”.
Sladić je pojasnio zašto je decembar ove godine neuobičajen.
“Ovaj decembar je po svim prilikama neuobičajen, posebno zbog
položaja sistema koji su zahvatili Stari kontinent. Dosta nisko se
spustila mlazna struja. To je vrsta snažnih vjetrova koja pomjera
vremenske sisteme od Zapada prema Istoku. ZBiH je u decembru izbjegla
snijeg jer se nalazila na periferiji sistema niskog vazdušnog pritiska,
odnosno njegove zadnje strane koja je donosila snježne padavine negdje
do područja rijeke Save i Une. Što se tiče ovog samog spomenutg uticaja
ciklone, mi smo se nalazili na prednjoj strani pa nam je sa Mediterana
stizao topao zrak. Sistemi u našu zemlju su dolazili iz južnog
Atlantika, preko Biskajskog zaljeva. To su najružnije ciklone i upravo
je takva unijela dosta vlage i dosta toplote. Uz dosta toplotne energije
imamo obilnije padavine. To do 2023. nećemo imati“.
Kakva će biti zima?
Sladić dodaje da zime do početka januara nema.
“Ono što možemo reći je da zime do 1. ili 2. januara
definitno nema na našim prostorima. Ovo sve što se desilo sa SAD-om će
učiniti da bilo kakav hladan zrak koji dođe u dodir sa Atlantikom bude
proizvođač niskih zračnih pritisaka koje će donositi topao i vlažan zrak
većem dijelu Evrope. Zato prave zime i dalje nema na vidiku. Tek negdje
polovinom januara se gube signali pa bi se zima mogla vratiti“.
Dugoročne prognoze bude određene nesigurnosti, kazao je.
“Ali kada se pogledaju mjesečne prognoze, onda nema neke nade
za veću i dugotrajniju zimu. Još uvijek dosta nesigurnosti, Nova godina
je definitivno bez snijega, bez padavina. Neće biti hladno, ali da će
biti zagađeno, vjerovatno trebamo računati na to“.
“Za sada nam zimske jakne neće trebati, ali su vremenske
prilike dosta nepredvidive i kompleksne, onda računajmo na sve. Nadati
se da će nas ove godine zaobići snijeg u martu i aprilu koji su postali
tradicionalni u proteklim godinama“.
N1