Savjetodavni Odbor za Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina također upozorava na uticaj vlasti, “koje i dalje ne uspijevaju” da izmijene ustav.
Izvještaj navodi da ovo “znači da osobe koje pripadaju nacionalnim manjinama, zajedno s osobama koje se ne opredjeljuju kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda, nemaju mogućnost da pristupe određenim političkim uredima na državnom nivou”.
Vlasti zemlje su ohrabrene da izmijene “Ustav i druge relevantne pravne uredbe da bi eliminisali izuzeće ‘ostalih’, uključujući osobe koje pripadaju nacionalnim manjinama, da se kandiduju za Predsjedništvo i Dom naroda Bosne i Hercegovine”.
Autori izvještaja dodaju da popis stanovništva iz 1991. služi kao osnov za mnoge odluke o nacionalnim manjinama iako on više ne odgovara današnjoj realnosti u Bosni i Hercegovini.
“Dok bi novi popis stanovništva iz oktobra 2013. trebao dati podatke o sastavu bosanskog društva danas, ključno je da pitanja koja se tiču nacionalnosti, religije i jezika u potpunosti poštuju princip slobodnog i opcionog samoopredjeljenja i dozvole višestruke pripadnosti” – navodi se u izvještaju.
Pitanja o nacionalnosti stvaraju linije podijeljenosti u Bosni i Hercegovini. Odnosi među konstitutivnim narodima nastavljaju dominirati političkim debatama. Političari često zauzimaju podijeljene stavove, koje mediji proširuju.
“Uporna segregacija u obrazovanju krši prava djece i širi negativne poruke. Korištenje odvojenog ‘nacionalnog’ plana i programa za predmet historije je također pogubno za dijalog i interakciju djece. Dok je napredak ostvaren u smislu identifikacijskih dokumenata Roma, Romi se suočavaju s visokim stepenom nezaposlenosti, nemogućnosti pristupanja socijalnom osiguranju, lošim zdravstvenim i životnim uvjetima koji su ispod standarda. Romska djeca se također suočavaju s nejednakim pravima u pristupu obrazovanja” – navodi se u izvještaju.