Foto Baza
Je li Bosna i Hercegovina zaista sekularna država? Smije li se politika zamjeriti religijskim organizacijama? Ko je hrabar da pokrene priču o uklanjanju pravoslavnih svetaca iz škola u Republici Srpskoj? Zašto je samo jedan zastupnik u Skupštini kantona Sarajevo glasao protiv inicijative da se časovi skrate za vrijeme ramazana kako bi učenici stigli na iftar (obrok kojim se prekida cjelodnevni post koji traje od izlaska do zalaska sunca)? Sve su to pitanja kojih nema često u javnom diskursu.
Nakon što su zastupnici u Skupštini KS velikom većinom usvojili inicijativu kojom se časovi za vrijeme ramazana skraćuju, rijetki su napravili kritički odnos i zapitali se da li je ovo udar na sekularizam. Ovom odlukom zaduženi su Vlada KS i Ministarstvo za odgoj i obrazovanja KS da skrate trajanje časova od 29. marta do 24. aprila i omoguće svim učenicima i radnicima pravo na slobodno vrijeme iftara.
Zanimljivo je kako su za inicijativu glasali i oni koji su nekada smatrali da je prijedlog da se nastava i ispiti na univerzitetima ne održavaju za vrijeme džume, udar na sekularnost.
Javno protivljenje ovoj inicijativi iskazali su samo iz Naše stranke.
“Obrazovanje ne može biti žrtva vjerskog ili bilo kojeg opredjeljenja, kolektiva ni pojedinca. Ta se opredjeljenja moraju poštovati, ali ne na račun opšteprihvaćenih načela o provođenju nastavnog plana i programa, trajanju časova i slično i to u vrijeme intenziviranog ocjenjivanja, kad se đaci bore za veći prosjek ocjena”, naveli su iz Naše stranke.
Iz Vijeća roditelja Kantona Sarajevo kažu kako oni od predlagača inicijative uopšte nisu kontaktirani. Već su dobijali informacije da su određene škole u skladu sa specifičnosti svog rada već vršili skraćivanje svog rada jer takvu mogućnost dozvoljava i zakon. Smatraju da je to i najbolje rješenje. Da odluka ne bude na skupštini i ministarstvu već na školama.
“Ako misle da se treba skratiti čas da to učine, ako smatraju da ne treba da se to ne čini pod moranje u smislu linearnog ostvarivanja tog prava. Razlog tome je činjenica da imamo određen broj škola u KS u kojima ima dosta manje djece pa one imaju samo prvu smjenu, to skraćenje časa nema nikakvog smisla u skladu s inicijativom”, rekla je u razgovoru za BUKU Dijana Parla, dopredsjednica Skupštine Vijeća roditelja Kantona Sarajevo.
Hedžić: Škole moraju ostati sekularne
Direktor Gimnazije Obala Benjamin Hedžić mišljenja je da se nastavni časovi trebaju skraćivati samo u izuzetnim slučajevima i vremenski u što kraćem roku. Navodi mnoge pedagoške argumente protiv skraćivanja nastavnog časa u školama.
„Smanjivanje trajanja časa dovodi do manje vremena koje nastavnici imaju na raspolaganju za predavanje. To opet zasigurno utiče na kvalitetu nastave i način na koji se teme obrađuju. Kratki časovi mogu ograničiti sposobnost učenika da dublje razumiju predmet i teme koje se obrađuju. Učenici bi mogli imati manje vremena za postavljanje pitanja i razgovor o temama s nastavnicima. Nedovoljno vremena za predavanje sigurno da utiče na učeničko vrednovanje i ocjene”, kaže Hedžić u komentaru za BUKU.
Kratki časovi, smatra, takođe mogu ograničiti vrijeme koje učenici imaju za završavanje projekata koji su trenutno u toku.
Mišljenja je da navedi razlozi za skraćenje časova nisu opravdani, bar što se tiče učenika u Gimnaziji Obala jer nastavu završavaju ranije.
“I time ostaje dovoljno prostora da, oni koji praktikuju vjeru, mogu sve obrede uraditi nesmetano. Stava sam da škole jesu i moraju ostati sekularne, te se iskreno nadam da se ova odluka Skupštine Kantona Sarajevo odnosi samo na one zadnje časove u školama gdje se nastavni proces odvija do kasno uvečer”, dodaje Hedžić.
Profesor sarajevskog Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu Ahmet Alibašić u razgovoru za BUKU kaže kako i inače postoji inicijativa za skraćenje trajanja časova, te da ova odluka ne znači da se vjera miješa u sekularnost društva.
“Ne mislim da je to s te strane problematično jer kad pogledate akademske kalendare u svim evropskim zemljama oni su svi prilagođeni vjerskim praznicima od vikenda do uskršnjih, božićnih praznika itd. S te strane mislim da tu nema problema”, smatra Alibašić.
Problem vidi iz druge perspektive jer je odluka donesena bez analize uticaja.
“Ne vidim da je neko rekao: dobro, šta će nam biti s djece kada izađu ranije, šta je s produženim boravkom itd. Meni to smeta kod donošenja naših odluka, politika i zaključaka. Nema te analize šta to praktično znači”, dodaje Alibašić.
Tadić: BiH odavno nije sekularna država
S druge strane sociolog i profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Tomislav Tadić kaže kako je obrazovanje u BiH potpuno uništeno i da je to u funkciji širih projekata uništavanja društva.
“Bosna i Hercegovina odavno nije sekularna država, tako da se ne treba čuditi svemu što se dešava i u pitanju uticaja religijskih zajednica u obrazovni sistem. I u nekoliko primjera u entitetu RS bilo je slučajeva da se nastava skraćuje i to zbog navijanja za reprezentaciju Srbije u nogometu. Ipak, treba imati u vidu činjenicu da je u BiH pitanje religije u bitnom vezano za “kulturne identitete” naroda, posebno nakon rata, te da u tom pogledu možemo naći opravdanje – neke minimalne racionalne razloge – za ovakve odluke državnih organa”, rekao je Tadić za BUKU.
Skupština KS ima puno prečih inicijativa i zakona, ali se bave onim čime se trebaju baviti ministarstva i škole, pa se cijeli slučaj može smatrati populističkim potezom.
“Bilo kako bilo, to je periferno pitanje i ono je u funkciji defokusiranja javnosti s ključnih ekeonomskih i političkih pitanja unutar kojih se odvija stvarna bitka za dostojanstvo svih građanja u BiH”, zaključuje Tadić.