Nekoliko stotina građana i građanki šetalo je od Editine kuće do zgrade Opće gimnazije.
Protestnu šetnju organizovale su „Ujedinjene žene“, a okupljenima se obratila predsjednica ovog udruženja Jasna Hamzabegović koja se zahvalila svima na dolasku.
“Dok god se ne budemo zajedno borili nećemo se uspjeti izboriti”.
Dodala je da je šetnja organizovana uz masovnu podršku građana i građanki Bosanske Krupe.
“Prošli smo ulicama Bosanske Krupe kojima je prolazila naša Edita. I obavili jednu tužnu i tihu šetnju sa porukom da one nisu zaboravljene, sa porukom da se ovako nešto nikada i nikome ne dogodi. Na kraju šetnje smo sa drvenog mosta u Bosanskoj Krupi koji je simbol okupljanja mladosti spustili 28 cvjetova i 27 cvjetova koliko bi godina imale naše Edita i Selma da su danas s nama”, rekla je Hamzabegović za Buku.
Jedna od okupljenih učesnica pročitala je pjesmu koju je napisala Jasna Malkoč, Editina mama.
“Ovo je šetnja sjećanja na Editu Malkoč i Selmu Agić kojima je prije sedam godina ubica Sanjin Sefić oduzeo pravo na život. Edita Malkoč rođena je u Bihaću 28.3.1996. U Bosanskoj Krupi završila je osnovnu školu i gimnaziju. Selma Agić rođena je u Bugojnu 6. maja 1995. U Bugojnu je završila osnovnu školu i gimnaziju. Spojila ih je ljubav prema psihologiji, obje su bile studentice na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Univeziteta u Sarajevu. Izvrsne studentice! Od prvog dana studija, najbolje prijateljice. Te kobne noći 10. oktobra 2016. dok su vraćajući se u stan razdragane i vesele kako to samo mladost može biti, prelazile ulicu na pješačkom prelazu dok je bilo upaljeno zeleno svjetlo za pješake ubica je krećući se brzinom većom od 100km na sat zaustavio njihov smijeh, život, sve planove. Danas smo ovdje da se sjetimo Edite i Selme da iskažemo podršku njihovim porodicama, danas smo ovdje i da opomenemo da se takva tragedija nikada i nikome više ne ponovi”, rekla je jedna od organizatorica protesta.
Nakon nesreće Sanjin Sefić je pobjegao, sutradan je prešao granicu sa Srbijom, a 12. oktobra 2016. je uhapšen u Novom Sadu. Predat je bh. vlastima dva mjeseca kasnije, a pravosnažno je osuđen na 16 i po godina zatvora.