U posljednju godinu mandata Vlada FBiH ulazi bez fiskalne reforme i s rekordnim zaduženjem
Vlada Federacije BiH na čelu s premijerom Nerminom Nikšićem ušla je u posljednju godinu mandata. Prije nekoliko dana usvojen je budžet za 2026. godinu koji iznosi 8.898.279.146 KM. Zanimljivo je da skoro polovina budžeta odlazi za isplate penzija u ovoj godini, tačnije 4.302.716.055 KM.
Četvrtinu budžeta čini kreditno zaduženje
Ono što je još zanimljivije jeste da se preko 25 posto budžeta odnosi na novo zaduženje. Dakle, do skoro devet milijardi budžeta se nije došlo tako što su procvjetali prihodi od direktnih i indirektnih poreza, već tako što je Vlada odlučila da u ovoj godini entitet zaduži za preko dvije milijarde maraka.
Do sada se prilikom usvajanja budžeta govorilo kako imamo rekordan budžet, a sada se može govoriti da imamo rekordno zaduženje. Ekonomisti već godinama upozoravaju da zaduženja nisu dobra ukoliko se ne odnose na infrastrukturne projekte. Ekonomisti također ističu da ima puno isplativijih zaduženja od onih na Londonskoj berzi, ali vlast je spremna platiti iz džepova građana i znatno veće kamate samo da ne ispunjava reforme koje bi tražili određeni međunarodni kreditori.
No, kao da je bitno šta kažu ekonomski stručnjaci. Ekonomska struka je godinama upozoravala i na mnoge druge stvari, ali Vlada nije slušala, već je vođena populizmom povlačila poteze koje je danas teško ispraviti.
Ako se osvrnemo na period prije početka mandata Nikšićeve vlade, vidjet ćemo da su stranke koje sada čine vlast na nivou Federacije BiH svoju kampanju gradile na dvije stvari.
1. Sprovest ćemo fiskalnu reformu.
2. Mi ćemo transparentije voditi javna preduzeća i nećemo raditi nezakonito.
O transparentnom upravljanju ćemo neki drugi put, a sada ćemo se fokusirati na fiskalnu reformu.
Reforma o kojoj se i u ovom mandatu samo pričalo
To je reforma koja se u Federaciji BiH spominje više od deset godina. Osam godina Vlade bivšeg premijera Fadila Novalića potrošeno je u priči o fiskalnoj reformi. Sadašnja vlast, a tadašnja opozicija, gotovo svakodnevno je pritiskala tadašnju vladu da usvoji set fiskalnih zakona kako bi privreda u Federaciji BiH konačno prodisala.
Prednjačili su federalni zastupnici i delegati SDP-a BiH koji su ponavljali kako Vlada treba što prije sprovesti fiskalnu reformu i rasteretiti privredu silnih nameta. No, bezuspješno.
Potom je nakon prethodnih općih izbora 2022. godine došlo do formiranja Vlade FBiH koju čine SDP BiH, NiP, Naša stranka, HDZ BiH, HDZ 1990 i Snaga naroda. Tada su mnogi pomislili da će SDP i koalicioni partneri konačno sprovesti ono o čemu su pričali prethodnih osam godina.
Međutim, svi koji su očekivali od Nikšićeve vlade da će sprovesti fiskalnu reformu, grdno su se prevarili.
Tri godine mandata su prošle a reforme nema. U posljednju godinu mandata federalne vlade ulazimo sa smanjenim doprinosima za penziono i zdravstveno osiguranje za 5.5 posto.
Smanjenje doprinosa s 41.5 na 36 posto nije reforma, već intervencija u jedan zakon. Reforma predstavlja nešto mnogo više. Smanjenje doprinosa na 36 posto samo je doprinijelo tome da Federacija BiH više ne bude druga u Evropi po procentu opterećenja na rad.
Ekonomski stručnjaci iz Bosne i Hercegovine godinama su pokušavali vlastima objasniti da doprinose treba spustiti ispod 30 posto. Čak su pojedini predstavnici Udruženja poslodavaca FBiH ranije za Buku govorili kako u sklopu fiskalne reforme treba uvesti oporezivanje dividende, pa čak možda i blago povećati porez na dobit, ali značajno smanjiti doprinose. Ipak, niti ima fiskalne reforme, niti ima pritiska onih zastupnika koji su nekada bili glasni iz opozicionih klupa.
Jedino što možemo čuti od vladajućih zastupnika su podaci o tome kako su u prethodne tri godine rasla izdvajanja za određene socijalne kategorije. Kao da ih je trebalo smanjiti u vrijeme kada iz godine u godinu bilježimo rekordan budžet i rekordan rast troškova života.
Umjesto obećane reforme, Vlada se krajem 2024. godine odlučila da poveća minimalnu platu. Ekonomisti su upozoravali kako će rast minimalne plate bez prethodnog značajnog poreskog rasterećenja privrede dovesti do gubitka radnih mjesta.
Šok-terapija dovela do gubitka radnih mjesta
Na kraju 2025. godine, Federacija BiH ima 6.433 radnika manje nego što je imala na kraju 2024. godine. Svake prethodne godine, osim 2020 (pandemija), Federacija je bilježila rast broja radnika na kraju godine, samo je 2025. godine pad.
Premijer Nikšić je rast minimalne plate nedavno nazvao “šok-terapijom”, a ekonomisti u BiH već godinama upozoravaju kako ekonomija ne podnosi šokove, te da je za poslovanje u jednom okruženju najvažnija predvidivost.
Od Nikšićeve šok-terapije šokirali su se mnogi privrednici pa su naglo podigli cijene proizvoda i usluga što je rezultiralo inflacijom. Inflacijom nisu ostali šokirani samo radnici koji su razliku od povećanja minimalne plate potrošili na rast cijena života, već i penzioneri koji su također platili cijenu eksperimentisanja federalne izvršne vlasti.
Da bi spriječila potpunu katastrofu, Vlada FBiH je prošle godine izdvojila oko 100 miliona KM iz budžeta za subvencioniranje doprinosa preduzećima koja su ispunila određene kriterije. Na taj način, tvrdili su iz Vlade, očuvali su oko 70.000 radnih mjesta.
Dakle, da novcem poreskih obveznika nisu uplaćivani doprinosi za određene privredne subjekte, na kraju 2025. godine ne bi bilo 6.433 radnika manje, već nekoliko desetina hiljada više.
Vrijedi napomenuti da je u budžetu za 2026. godinu, Vlada značajno smanjila iznos koji je namijenjen subvencioniranju doprinosa, i sada iznosi 23 miliona KM.
Još jedno neispunjeno obećanje
Kada su sredinom prošle godine smanjeni doprinosi s 41.5 na 36 posto, iz Vlade FBiH su obećali da tu nije kraj, te da će do kraja 2025. godine dodatno smanjiti doprinose.
No, još u septembru prošle godine, premijer Nikšić se predomislio pa je kazao kako dodatnog smanjenja doprinosa neće biti dok se kroz jedan ili dva kvartala ne vide efekti novog sistema fiskalizacije, odnosno fiskalizacije u realnom vremenu.
S obzirom da online fiskalizacija neće stupiti na snagu prije polovine ove godine, te da ćemo efekte iste nakon dva kvartala moći znati tek na kraju godine, jasno je da od dodatnog smanjenja doprinosa u ovoj godini nema ništa.
Ako nema smanjenja doprinosa, nema ni toliko najavljivane fiskalne reforme u ovoj godini.
Dakle, četiri godine mandata federalna Vlada planira okončati bez reforme koju su stranke koje čine vlast najviše obećavale.
Toliko o ispunjavanju predizbornih obećanja i programskih ciljeva.
Vrijedi napomenuti da su u oktobru ove godine opći izbori, te da je moguće da će fiskalna reforma sačekati neku drugu vladu. Baš kao što će neku drugu vladu sačekati i vraćanje milijardi kreditnih zaduženja.