foto BUKA
Politička
scena i ponašanje političkih stranaka i njenih predstavnika uči nas da u Bosni
i Hercegovini ništa nije nemoguće. Tako je Stranka demokratske akcije (SDA)
godinama zagovarala građanski sistem u BiH dok su se Hrvatska demokratska
zajednica (HDZ) i stranke iz Republike Srpske gnušale na sve što ima veze s
građanskom idejom. S pravom su mnogi, među kojima i SDA, osuđivali HDZ-ovo
insistiranje na legitimnosti kao obliku etničkog (HDZ-ovog) ekskluziviteta. No,
posljednjih sedmica SDA stidljivo preuzima HDZ-ov narativ legitimiteta.
Najavljivan
je i narodni bunt, a nakon izbora rukovodstva Doma naroda FBiH SDA se javnosti
obratila saopštenjem u kojem se na fonu HDZ-ove matrice spominje legitimitet.
“Ovim činom
je stavljena tačka na dugogodišnje insistiranje HDZ-a na „legitimnom
predstavljanju“. Na taj način je u Dom naroda, gdje takvo predstavljanje jedino
ima smisla, praktično uveden građanski princip većinskog odlučivanja”,
saopšteno je iz SDA nakon izbora rukovodstva Doma naroda FBiH.
Zašto SDA
sada povlači pitanje legitimnog predstavljanja pitamo naše sagovornike:
akademika Slavu Kukića i profesora Filozofskog fakulteta Univerziteta u
Sarajevu Tomislava Tadića.
“Ne zanimaju
SDA ni Bošnjaci ni legitimno predstavljanje nego vlast i moć koja iz nje proizlazi.
I tome je podređeno baš sve. Sukladno tome su joj do jučer legitimni bili svi
koji su dobili povjerenje na izborima, a danas samo oni koji imaju najveći broj
mandata u okviru jednog etniciteta. Koliko sutra, hoću reći, i opet ako je u
funkciji temeljnoga cilja, vlasti i moći, legitimitet mogu vezati za sasvim
treću stvar. Istine radi, to nije sidro samo SDA nego dominantnih
etnonacionalističkih filozofija na sve tri strane”, kaže Kukić za BUKU.
SDA godinama
uvjerava javnost da je za građansku državu, a sada se bune govoreći da se u Dom
naroda uvodi građansko predstavljanje. Je li SDA onda dvolična?
“Naravno da
je dvolična. Ništa lošeg nema u građanskoj državi nego u ciljevima koje SDA
preko nje želi ostvariti. Građanska država u tumačenju SDA, naime, također nije
izraz njezine političke filozofije nego instrument preko kojeg ona želi postići
nacionalnu supremaciju u odnosu na druga
dva etniciteta kako bi se približila konceptu BiH kao nacionalne države
Bošnjaka”, mišljenja je akademik Kukić.
SDA, iako je
bez nje moguće formirati vlast, insistira da budu dio vlasti i najavljuje da
Nikšić neće biti premijer Federacije BiH.
“Prirodno je
da SDA izražava nezadovoljstvo kada je u pitanju formiranje vlasti na državnom
nivou, posebno kada govorimo o činjenici da im se to praktično dešava prvi put.
SDA nikada nije imala viziju građanskog društva. Rekao bih da je to paravan
koji je korišten kako bi se dodatno približili međunarodnoj zajednici.
Svojevrsna strategija obmane koju je međunarodna zajednica u jednom trenutke
prozrela. SDA je konzervativna etnoklerikalna organizacija, koja je svojim
djelima pokazala i otkrila svoje stvarne aspiracije. U tom smislu, potpuno je
jasno, i samo laike može iznenaditi njihovo zalaganje za model tzv. legitimnog
predstavljanja naroda. Postoji veliki broj modela građanskog društva i na
budućim generacijama je da naprave državu u skladu s takvim principima (to
principi su Europski principi i oni predstavljaju najvažnije tekovine klasičnog
prosvjetiteljstva). U narednom periodu očekivati je da će SDA postupati po
principu “blokada” na nivou Federacije BiH i to će biti gorući problem u
naredne četiri godine”, smatra Tadić.
Ako
koalicija okupljena oko stranaka trojke uspio zadržati većinu, održi vlast na
nivou BiH, i uspije izglasati Vladu Federacije ostaje mogućnost da se u naredne
četiri godine SDA ponaša kao HDZ do sada, tražeći legitimno predstavljanje. Je
li onda SDA novi HDZ?
“Nikada tu
razlika nije ni bilo. Različite su samo pozicije dviju etnooligarhija. Drugim
riječima, da je HDZ u poziciji u kojoj je sve ove godine SDA, zastupala bi istu
politiku, priču o građanskom društvu i evropskim vrijednostima, koju je svih
prethodnih godina promovirala SDA”, zaključuje Kukić.