Evropska komisija preporučila je davanje statusa kandidata Bosni i Hercegovini i poziva se na “iznenađujuće dalekosežan napredak”.
Vidite li i vi taj napredak?, upitala je novinarka Welta visokog
predstavnika u BiH Christiana Schmidta, koji je na to odgovorio:
„Napravljen
je važan korak u suzbijanju korupcije prilagođavanjem Zakona o javnim
nabavkama evropskim standardima. Izrađen je i nacrt zakona koji će
ojačati nezavisnost pravosuđa. Ovo je važan napredak u oblasti vladavine
prava. BiH je na putu da ukine blokadu, koja je ovu zemlju posljednjih
godina sprječavala u imenovanju novih sudaca.“
Njemačka novinarka
konstatovala je međutim da se u preporuci Evropske komisije ukazuje da
BiH nije ispunila svih 14 reformskih prioriteta i pita šta je najveća
prepreka sticanju statusa kandidata?
„Najveća prepreka dolazi
nakon sticanja statusa kandidata, kada se bude radilo na otklanjanju
očite diskriminacije u zemlji”, replicira Schmidt i pojašnjava: „Prema
Ustavu BiH, predsjednik može biti samo Hrvat, Srbin ili Bošnjak.
Sugrađani Jevreji, na primjer, ne smiju se ni kandidirati. Još prije
mnogo godina Evropski sud za ljudska prava tražio je da se to konačno
promijeni, rekao je Schmidt.
Potrebno usklađivanje nastavnih programa
Druge
deficite, visoki predstavnik vidi na području obrazovanja. „Nastavni
planovi i programi za djecu i mlade razlikuju se ovisno o etničkoj
pripadnosti. Hitno je potrebna standardizacija. Bruxelles to ne može
propisati, ali bio bi to doprinos ujedinjenju zemlje”, rekao je visoki
predstavnik.
Christian Schmidt naglašava i kako bi „kandidatski
status dao ljudima u BiH osjećaj sigurnosti“ i u intervjuu za Welt
obrazlaže to ovako:
„Suživot Hrvata, Srba i Bošnjaka ponekad je
težak, čak i 27 godina nakon završetka rata. Pogotovo su se ljudima
ovdje u Sarajevu tri godine opsade uvukle u kosti. Nepovjerenje u
vlastite političare je veliko. Ali i zabrinutost da zapadna Evropa nije
stvarno zainteresirana za Bosnu i Hercegovinu. Ta zabrinutost se
povećala nakon ruskog napada na Ukrajinu. Ljudi se pitaju mogu li
postati nečiji plijen“.
Put ka EU putem unutrašnjeg dogovora
Do
sada je njemačka vlada uvijek zastupala stav da jedini put u EU ide
putem unutrašnjeg dogovora. Je li to još uvijek tako?, upitala je
Schmidta novinarka Welta. „Ekstremnih nacionalističkih pozicija doista
ima – u različitim oblicima i kod hrvatskih i kod srpskih
nacionalističko-političkih predstavnika. Prijetnja secesijom stalno je
prisutna. Ali poruka je jasna, a s njom se slaže i međunarodna
zajednica: jedini put u Evropu je zajedno. Moj posao je štititi
cjelovitost zemlje“, odgovorio je šef OHR-a.
Schmidt je rekao i
kako sebe vidi „kao neku vrstu pomoćne trupe” koja radi na evropskim
integracijama zemlje. Istakao je i kako je iskoristio svoje ovlasti da
ojača nezavisnost Izborne komisije, što je nakon izbora 2. oktobra
dovelo do ponovnog prebrojavanja glasačkih listića u dijelovima zemlje
gdje su bila očigledna odstupanja.
Uticaj Rusije u regiji,
Schmidt opisuje kao „difuzan” ali dodaje kako je mlada, dinamična
generacija „okrenuta Evropi, želi i ide u Evropu jer u domovini ne vidi
perspektivu”. Ističe kako se to odnosi i na ljude u Republici Srpskoj,
koji „žele na zapad, a ne na istok”. Smatra i da bi status kandidata
mogao potaknuti ljude da ostanu u BiH.
Visoki predstavnik Schmidt
zaključuje na kraju da u nekim državama članicama EU postoje rezerve
oko dodjele statusa kandidata, ali se on duboko nada da će ga BiH ipak
dobiti.
Priredila: Jasmina Rose