Danas se obilježava Međunarodni dan fizičke aktivnosti
U svijetu je približno trećina odraslih osoba nedovoljno fizički aktivna, a dvije trećine starijih od 15 godina u Evropskoj uniji ne dostigne preporučenu fizicku aktivnost. Ono što zabrinjava je trend smanjenja aktivnosti u mnogim zemljama Evrope, posebno u populaciji mladih. U Evropi samo 34% mladih uzrasta 11, 13 i 15 godina je dovoljno fizicki aktivno prema preporukama za dobro zdravlje.
Naravno, postoje rekreativci koji su svjesni važnosti fizičke aktivnosti u većini slučajeva mnogi se odlučuju da neki oblik fizičke aktivnosti uvedu u životnu praksu kad im je zdravlje već urušeno ili kad su se neželjeni kilogrami nagomilali. Međutim, u ovoj oblasti itekako važi ona narodna poslovica: Bolje ikad nego nikad.
Mnogi početnici imaju mnogo pitanja: koji oblik vježbanja je najbolji, koliko vježbanja je potrebno, koja ishrana je najbolja i slično, a savjete je najbolje potražiti kod fitnes trenera.
Fitnes treneri se slažu da je potrebno vježbati tri do četiri puta sedmično po sat vremena i naglašavaju kontinuitet u vjebanju. Pored redovnog vježbanja treneri kažu da ne smijemo zaboraviti praktikovanje umjerene i zdrave ishrane.
Janka Budimir, fitnes trener rekla je da današnje, novo, vrijeme “favorizuje” um, pa se čovjek više umara psihički, nego fizički.
“Psihički zamor nas subjektivno umara, tako da se poslije posla, škole, učenja i slično ljudi najradije pasivno odmaraju. Previše nas je obuzela tehnika, kompjuteri, tableti, pa većinu slobodnog vremena provodimo uz te, omiljene nam igračke. Mada mislim da svijest ljudi o fizičkoj aktivnosti raste, naročito u posljednjih godinu dana i da ljudi polako shvataju da se moramo ‘vratiti sebi’. Lično, radim na tome da se što vise ljudi aktivira i shvati da je život ljepši uz redovno vježbanje”, rekla je Bumirova za portal BUKA.
Aktivnost je vitalna čjudska potreba
Ona ističe da je aktivnost vitalna ljudska potreba, jer nastali smo kretanjem i kroz evoluciju se mijenjali kretanjem, tako da je ono bilo od presudnog značaja za naš opstanak.
“Zato bih rekla da je fizička aktivnost potreba svih nas i da kao što svako jutro ustajemo iz kreveta, treba da bar tri puta sedmično upražnjavamo fizičko vježbanje. Redovnom fizičkom aktivnošću pokrećemo i podižemo fiziološke funkcije u našem organizmu na viši nivo, te poboljšavamo motoričke sposobnosti. I to se naravno odražava na naše raspoloženje i na izgled našeg tijela”, kaže Budimirova.
Naša sagovornica ističe važnost održavanja kontinuiteta vježbanja i ističe da je potrebno da čovjek vježba minimalno tri do četiri puta u nedjelji po sat vremena. Iako vježbe ne dijeli na muške i ženske, objašnjava da se kod nas muškarci uglavnom odlučuju za teretanu i tegove, a žene za grupne fitnes programe.
Iako je Janka Budimir veliki fan teretane smatra da čovjek treba imati predznanje ili trenera koji će ga uputiti kako da koju vježbu izvodi u teretani i kako da koncipira trening u skladu sa krajnjim ciljem. Ističe da u teretanama često vidi ljude koji nepravilno rade neke vježbe ili kombinuju vježbe koje ne treba da se rade u jednom treningu.
Uz redovan trening Budimirova ističe važnost zdrave ishrane i mijenjaje loših navika kada je hrana u pitanju.
“Potrebno je jesti četiri do šest puta dnevno. Jelovnik treba da sadrži namirnice bogate proteinima, vlaknima, složenim ugljenim hidratima i zdravim mastima. Ne smije se gladovati i potrebno je unositi dovoljno vitamina i minerala, ali i piti puno vode”, kaže naša sagovornica.
MALIM KORACIMA IDEMO NAPRIJED
Ksenija Kecman, fitnes trener, rekla je da su nažalost svi svjesni važnosti vježbanja, ali da malo ko radi nešto po tom pitanju.
U teretani vježbajte uz stručni nadzor
“Što se tiče naših građana smatram da još treba poraditi na njihovoj svijesti kada je vježbanje u pitanju. Malim koracima idemo ka naprijed, a fizička aktivnost ne treba da bude mrska obaveza, već je potrebno sa uživanjem odlaziti na treninge. Vježbanje je važno za zdravlje, a svima je očigledno da je, kako u svijetu, tako i kod nas zastupljen problem gojaznosti među ljudima”, rekla je za BUKU Kecmanova i dodala da je vježbanje dobar i kao antistres program iako je većinski razlog treniranja među ljudima uticaj treninga na fizički izgled.
Objašnjava da je u današnje vrije, u užurbanom svijetu koji je pun stresa, svima potreban “izduvni ventil”.
“Da bi vježbanje imalo efekta potrebno je vježbati minimalno tri puta sedmično, a bitan je kontinuitet vježbanja, a ne da se trenira mjesec dana prije odlaska na more. Kod nas muškarci većinom idu u teretane i bildaju, a djevojke rade kardio treninge poput trčanja i brzog hodanja i ganjaju neke vanzemaljske dijete. Uvijek preporučujem umjerenu ishranu bez pretjerivanja i da se ravnomjerno rasporede obroci”, kaže Kecmanova.
Irena Marić, fitness trener rekla je da kod nas ljudi tek počinju da budu svjesni da je tijelo stvoreno za rad, a ne samo za sjedenje i ležanje
“Hipokinezija je u današnje vrijeme najzastupljenija ‘bolest’ i samim tim se treba i dalje podizati svijest kod ljudi kako pravilnom vježbanju i korisnosti istog”, rekla je za BUKU Marićeva. Ona ističe da je vježbanje važno za svaku oblast ljudskog zdravlja, a njen savjet je da je potrebno vježbati pet puta sedmično.
“Potrebno je pravilno vježbanje, a da biste bili sigurni da pravilno vježbate trebali biste imati stručno lice kraj sebe, a to je trener. Najzastupljeniji vid vježbanja kod muškaraca i žena je nažalost princip radim šta hoću i šta znam. I upravo zbog toga je potrebna veća promocija pravilnog vježbanja, a samim tim doprinosimo i promociji zdravlja”, objašnjava naša sagovornica.
Napominje da je uz pravilno vježbanje potrebno kombinovati noralnu ishranu i tako dolazimo do dobitne kombinacije. “Normalna ishrana podrazumijeva tri glavna obroka i dva međuobroka, a potrebno je izbaciti grickalice, gazirane sokove i slatkiše. Naravno, ne smijemo zaboravoto ‘kraljicu’ vodu”, rekla je Marićeva.
Uz vježbanje se preporučuje uravnotežena ishrana
TOP TRI STRUČNA SAVJETA ZA VJEŽBANJE
Ksenija Kecman: Vježbanje uz stručni nadzor, kontinuitet i izbjegavanje nepotrebnog opterećivanja
Kao savjete za vježbanje Kecmanova ističe da se rekreativci ne upuštaju u treninge bez stručnog nadzora, jer od početka treba naučiti pravilan rad. Ističe da je potreban kontinuitet u vježbanju, a izdvajanjem sat vremena za trening nikome neće oduzeti mnogo vremena od dnevnih aktivnosti, a imaće veliki uticaj na cjelokupan organizam. Za kraj napominje da je potrebno izbjegavati nepotrebno opterećivanje i da je potrebno imati strpljenja, jer rezultati ne dolaze preko noći.
Irena Marić: Volja, volja i volja
Janka Budimir: Kontinuitet, kontinuitet i kontinuitet
Bumirova kaže da nema stajanja kad se počne vjebati onda nema pauze.
“Često čujem rečenice: ‘sad je ljeto, pa pravim pauzu, vidimo se u septembru!’, a na to ja odgovorim: ukoliko je pauza između dva treninga veća od 72 časa mišićno tkivo počinje da propada, odnosno atrofira i džaba ste se prethodno ‘bildali’, samo ste izgubili vrijeme i novac. Da biste imali vidljive rezultate treninga, potreban je kontinuitet. Radna sposobnost organizma neredovnom aktivacijom mišića uvijek se vraća na početak i velike pauze nisu preporučljive. Jer onda si stalno na početku. Svaki trening mora se ‘naslanjati’ na efekte prethodnog. Treningom gubimo energiju, ali i dobijamo više nego što smo izgubili tokom faze oporavka. Kontinuiranim treningom dolazi se do kumulativnog efekta, odnosno nagomilavanja – utreniranosti. Što vise trenirate to ste jači, bolji, snažniji, raspoloženiji i ljepši”, objasnila je Bumirova.
Za kraj vas možemo pitati jeste li spremni početi vježbati?
BUKA ARHIVA