Predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci nedavno je jasno poručio da Sarajevska Hagada ostaje u Sarajevu, odgovarajući na izjavu Milorada Dodika o njenom mogućem “vraćanju” u Izrael. Finci je naglasio da je Hagada bila samo jedan dan na izložbi u Zagrebu i da je odmah vraćena, te da nije realno očekivati da rukopis napusti Sarajevo u skorije vrijeme.
Sarajevska Hagada je iluminirani hebrejski rukopis nastao sredinom 14. vijeka, najvjerovatnije u Španiji, u Barceloni ili Saragosi. Napravljen je na pergamentu od jareće kože, sa 142 lista, i korišten je tokom obreda Pesaha (Seder večere). Tekst prati Izlazak Jevreja iz Egipta, dok bogate ilustracije spajaju arapske dekoracije, francuske fleur-de-lys motive i evropske srednjovjekovne stilove, stvarajući jedinstvenu umjetničku fuziju. U rukopisu su i pjesnički dodaci poznatih hebrejskih autora iz tzv. zlatnog doba (10.–13. vijek), kao i piyyutim – religijske pjesme koje su generacije Jevreja učile vjeri i istoriji.
Putovanje Sarajevske Hagade, rukopisa koji je preživio vijekove
Sarajevska Hagada započinje svoju priču u Španiji sredinom 14. vijeka.
Nakon progonstva Jevreja iz Španije 1492. godine, Hagada je prenesena u Italiju, gdje se u 16. i 17. vijeku nalazila u Veneciji, u getu Cannaregio. Zabilježene su i inkvizitorske bilješke iz tog perioda, koje potvrđuju da rukopis nije sadržavao bogohulne elemente i da je preživio moguće uništenje.
1894. godine Hagada stiže u Sarajevo, kupljena za Zemaljski muzej od porodice Cohen. Od tada postaje dio kulturnog i istorijskog nasljeđa Bosne i Hercegovine.
Tokom Drugog svjetskog rata, nacisti su pokušali da je odnesu za planirani Muzej iščezlih naroda u Pragu. Ipak, direktor muzeja Jozo Petrović i kustos Derviš Korkut uspijevaju da je spasu, skrivajući Hagadu u sigurnoj lokaciji – prema legendama u džamiju u podnožju Bjelašnice ili među druge muzejske eksponate.
Tijekom opsade Sarajeva 1992–1995., rukopis je premješten u trezor Narodne banke, kako bi bio siguran od ratnih razaranja. Nakon rata, Hagada je vraćena u Zemaljski muzej, gdje se čuva i danas. Iako su je pozivali na izložbe u New York, Zagreb i Madrid, zbog visokog rizika transporta, rukopis nije napustio Sarajevo.
Put Sarajevske Hagade nije samo priča o knjizi – to je istorija opstanka, umjetnosti i kulture, rukopis koji je preživio progon, inkviziciju, naciste i ratove, a ipak ostao domaćem gradu trajno vjeran.