Gradsko vijeće Sarajeva podržalo prijedlog o obnovi spomenika kod Latinske ćuprije, dok gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić poručuje da je riječ o „spomeniku okupatoru“.
U tekstu saznajte:
- Ko je pokrenuo inicijativu za vraćanje spomenika u Sarajevu
- Zašto je spomenik uklonjen nakon Prvog svjetskog rata
- Kako se danas tumači sarajevski atentat iz 1914. godine
- Kakva je reakcija stigla iz Republike Srpske
Gradsko vijeće Sarajeva usvojilo je danas, 26. februara, inicijativu za vraćanje spomenika austrougarskom prijestolonasljedniku Francu Ferdinandu i njegovoj supruzi Sofiji Hohenberg na lokalitet kod Latinske ćuprije (nekadašnji Principov most).
Inicijativu je predložio Klub odbornika Stranka za BiH. Spomenik Francu Ferdinandu i Sofiji uklonjen je i uništen nakon završetka Prvog svjetskog rata i formiranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Podsjetimo, Gavrilo Princip je 28. juna 1914. godine, na Vidovdan, u Sarajevu izvršio atentat na Franca Ferdinanda i njegovu suprugu. Taj događaj bio je povod za napad Austrougarske na Srbiju i označio je početak Prvi svjetski rat.
Podijeljena mišljenja o atentatu
Više od jednog vijeka kasnije, stavovi o sarajevskom atentatu u Bosni i Hercegovini i dalje su duboko podijeljeni. Dok jedni Gavrila Principa smatraju herojem i borcem protiv okupacije, drugi ga vide kao atentatora čiji je čin imao dalekosežne i tragične posljedice.
Ćosić: „Jedinstven primjer da se podiže spomenik okupatoru“
Na odluku sarajevskog Gradskog vijeća reagovao je gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić, ocijenivši da je riječ o „jedinstvenom primjeru u svijetu da se podiže spomenik okupatoru“.
Ćosić je podsjetio da je Bosna i Hercegovina početkom 20. vijeka bila anektirana od Austrougarske monarhije, te naveo da su tadašnje vlasti, prema njegovom mišljenju, koristile resurse zemlje i tlačile narode.
„Kao ekonomista mogu reći da su Austrougari pokušavali da naprave takvu klimu da na sve moguće načine iscrpe resurse ove zemlje, a ništa ne daju stanovništvu. I nakon više od vijeka dođu neki ljudi koji kažu da treba podići spomenik takvim!?“, izjavio je Ćosić.
On je dodao da poštuje druge narode, ali je inicijativu ocijenio kao „lutanje u pokušajima stvaranja identiteta“.
„Odavno veću ludost nisam čuo. Definitivno je da je korijen svega toga mnogo dublji i da pojedini i dalje lutaju između različitih identitetskih opredjeljenja“, istakao je Ćosić.
Ova inicijativa, bez sumnje, ponovo je otvorila osjetljivu istorijsku i političku debatu koja u Bosni i Hercegovini traje više od jednog vijeka.