I ove godine biće održana proslava Dana Republike Srpske – 9. januara, dana koji je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.
No, prvi put proslava neće biti održana u Banjaluci već u Istočnom Sarajevu. Dok jedni smatraju da je to poruka gradonačelniku Banjaluke Drašku Stanivukoviću, drugi smatraju da je to provokacija jer se proslava održava svega nekoliko kilometara od Sarajeva. Ranije tokom dana su predstavnici nekoliko boračkih organizacija iz Sarajeva tražili od MUP-a Kantona Sarajevo i Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova da postave punktove na ulaze u Sarajevo.
Mediji prenose da su iz udruženja poručili da ukoliko to ne urade policijske agencije, narod će se samoorganizovati i postaviti barikade.
Nakon toga “Zelene beretke“ su upitile zahtjev za blokiranje ulica u Sarajevu radi održavanja protesta na šest lokacija.
Iz MUP-a Kantona Sarajevo za BUKU kažu da poduzimaju mjere i radnje iz svoje nadležnosti u zaštiti lične i imovinske sigurnosti građana i posjetilaca u Kantonu Sarajevo.
“U odnosu na najavljene aktivnosti na području Istočnog Sarajeva na dan 09. januar 2023. godine, a povodom kojih su pojedina udruženja uputila javne zahtjeve prema Upravi policije MUP-a Kantona Sarajevo za “postavljanje kontrolnih punktova na međuentitetskoj liniji”, policijski komesar održao je stručni kolegij s policijskim rukovodiocima organizacionih jedinica Uprave policije, te je donijet zaključak da će policija Kantona Sarajevo poduzeti sve neophodne mjere i radnje zaštite dostignutog nivoa stanja sigurnosti na području Kantona Sarajevo, kroz, između ostalog, intenziviranje razmjene sigurnosno-interesantnih informacija sa svim policijskim agencijama u Bosni i Hercegovini i Obavještajno-sigurnosnom agencijom BiH, te pojačano prisustvo policijskih službenika na prostoru Kantona Sarajevo”, kažu iz MUP-a.
Iz MUP-a apeluju i na sve druge organe i institucije u Bosni i Hercegovini da u okviru svojih nadležnosti i ovlaštenja štite ustavno-pravni poredak, te istraže i procesiraju sve pojedince koji svojim djelovanjem izazivaju i raspiruju nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor i netrepeljivost.
“Koristimo priliku da apelujemo na predstavnike i članove pojedinih udruženja i organizacija da sve svoje eventualno planirane aktivnosti usklade sa zakonskim propisima, te da svojim javnim istupima ne doprinose kreiranju atmosfere straha i nesigurnosti kod građana i posjetilaca”, kažu u MUP-u.
Čampara: apelujem na pojedince i grupe da se suzdrže od zapaljivih komenatara i poteza
Federalni ministar unutrašnjih poslova Aljoša Čampara govoreći za BUKU kaže da su odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine konačne i obavezujuće, pa tako i odluke kojim je obilježavanje 09. januara kao „dana Republike Srpske“ proglašeno neustavnim.
“Stanovnici Bosne i Hercegovine, ali i kompletna međunarodna javnost znaju šta su posljedice 09. januara 1992. godine, a o tim posljedicama govore presude Međunarodnog suda u Hagu i presude za genocid. Koristim ovu priliku da pozovem Tužilaštvo Bosne i Hercegovine i Sud Bosne i Hercegovine da počnu procesuirati i osuđivati službena lica koja odbijaju izvršiti ili onemogućavaju izvršenje konačnih i izvršnih odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Prema odredbama Krivičnog zakona BiH neizvršenje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine je krivično djelo za koje je predviđena kazna zatvora do pet godina. Službe unutar sigurnosnog sistema u Federaciji Bosne i Hercegovine u potpunosti će poštivati odredbe Ustava Bosne i Hercegovine i važećih zakona. Tu posebno podsjećam da je Ustavom Bosne i Hercegovine određeno da je kretanje po cijeloj Bosni i Hercegovini slobodno kao i da Bosna i Hercegovina i entiteti neće ometati punu slobodu kretanja za osobe, robu, usluge i kapital u cijeloj Bosni i Hercegovini te da niti jedan od entiteta neće uspostavljati kontrole na linijama između entiteta”, rekao je Čampara za BUKU.
Dodaje da je obavio razgovor s policijskim komesarom Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Nusretom Selimovićem.
“Vezano za neustavnu proslavu u bh. entitetu RS kao i najavama udruženja na koje se referišete. MUP Kantona Sarajevo na čelu s komesarom poduzet će sve neophodne mjere i radnje u skladu sa zakonskim ovlaštenjima, a s ciljem zaštite građana i imovine u Kantonu Sarajevu. Apelujemo na pojedince, organizacije i predstavnike organa vlasti da se suzdrže od bilo kakvih uvredljivih i zapaljivih izjava i komentara, a naročito ponašanja koja se mogu okarakterisati kao izazivanje ili raspirivanje mržnje, razdora, straha i stanja nesigurnosti. Molim građane da ne nasjedaju na provokacije i huškačku retoriku te da ostanu ponosni i dostojanstveni kao i do sada”, dodaje Čampara.
Analitičari protiv barikada
Vojni analitičar Đuro Kozar kaže da blokade nisu rješenje te da građani Sarajeva itekako znaju kako izgleda život pod blokadama.
“U Sarajevu se četiri godine pod blokadom ginulo, živjelo bez struje, dovoljno hrane i vode i razumijem da nas koji smo tih godina živjeli pod tim nehumanim uvjetima iritira sve što podsjeća, ili bi moglo podsjećati na to ratno vrijeme, ali ne podržavam najavu radikalnih metoda povodom proslavu dana Republike Srpske u Istočnom Sarajevu”, kaže Kozar.
On nezadovoljnim građanima i udruženjima poručuje da vjeruju policijskim agencijama.
“Naglašavam da Sarajevo koje je preživjelo blokade ne bi trebalo da svojim susjedima odgovara blokadama stoga sam protiv barikada i sprečavanje slobode kretanja kroz Grad. Postoje policijske agencijje čiji je zadatak da čuvaju javni red i mir i da ne dopuštaju da se to naruši. Ne bi trebalo da se građani samoorganizovanjem štite i time pokazju svoj patriotizam. Nama je potrebna saradnja među narodima, a ne postupci koji se mogu shvatiti kao huškanje ili izazivanje straha jednih od drugih samo zato što su nekoliko kilometara dalje od nas. Sarajevo i Istočno Sarajevo treba da se ujedinjuju, a ne da se međusobni odnosi nepotrebno zaoštravaju”, rekao je Kozar za BUKU.
Profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA i potpredsjednik Centra za sigurnosne studije Armin Kržalić za BUKU kaže da kada se govori sa aspekta sigurnosti i sa aspekta ugrožavanja prava građana na slobodu kretanja od institucija i sigurnosnih agencija i institucija vlasti treba tražiti da poštuju zakon i podzakonske akte vezane za prava okupljanja.
“Ali da se u suštini kroz taj princip i kroz takve javne događaje prati aspekt sigurnosti i da li se na tim događajima šalju poruke govora mržnje i poruke ugrožavanja javne sigurnosti, ali definitvno rješenje u barikadama ili u zaprekama slobode kretanja unutar Bosne i Hercegovine nije dobro rješenje. U tom konteksu sam Dejtonski sporazum garantuje slobodu kretanja međuentitetskim granicama, nadam se da će u tom kontekstu preovladati razum i da neće doći do toga, a ako u kojem slučaju dođe institucije bi trebale da postupaju kao u svakom drugom događaju“, rekao je Kržalić za BUKU.