Osobe koje se javno deklarišu kao pripadnici LGBT populacije često su izložene raznim oblicima diskriminacije, prozivkama, a nisu rijetki ni otvoreni fizički napadi. Kad govorimo o pravima LGBT osoba, ona su na nezavidnom nivou, a takvo stanje zahtijeva hitne promjene i veću podršku nadležnih institucija.
Podsjetimo da se sredinom oktobra prošle godine, ispred noćnog kluba Inbox u Banjaluci, desio verbalni, te pokušaj fizičkog napada na aktivistkinje Banjalučkog Udruženje Kvir Aktivista, te osoba koje su bile u njihovom društvu. Tada je grupa mladića u prostorijama ovog noćnog kluba počela skandirati: “Ubij, zakolji, da peder ne postoji”, a aktivistkinje su tek uz pratnju i zaštitu policije napustile klub i sprovedene do bezbijednog prostora.
Napadi na pripadnike LGBT populacije dešavaju se u cijeloj BiH, a javnost je bila uznemirena i događajem koji se desio u Sarajevu u martu 2013. godine, kada su pripadnici Udruženja “Okvir” fizički i verbalno napadnuti od strane petnaestak osoba.
Ovaj napad se desio u blizini zgrade Predsjedništva BiH, a osobe koje su učestvovale u napadu, starosne dobi između 18 i 25 godina, pratile su aktivistkinje i aktiviste udruženja Okvir i fizički ih napali, nanijevši im tjelesne povrede, uz seksističke, ksenofobne i homofobne komentare: „Ubij pedere!“ i „Pola stranci, pola pederi!“.
Prisjetimo se i eksperimentalne “gay šetnje” kroz Banjaluku, u oktobru 2011. godine, kada su dvojica mladića, držeći se za ruke, prošetala gradom. Video snimak svoje šetnje i reakcije prolaznika postavili su na YouTube. Komentari publike ispod snimka i na portalima širom BiH bili su zaista poražavajući za LGBT zajednicu, a svi ovi događaji pokazuju na kojem je nivou homofobija u BiH.
Predrag Raosavljević, pomoćnik ombudsmena za ljudska prava BiH rekao je da se LGBT osobe u svakodnevnom životu susreću sa stereotipima i predrasudama, iako su istopolni seksualni odnosi dozvoljeni zakonom, a neravnopravan tretman LGBT osoba izričito zabranjen.
“Diskriminatorski tretman ove populacije ogleda se u govoru mržnje na internet portalima, verbalnim napadima na javnim mjestima, ometanju prilikom okupljanja i prijetnjama, a u posljednje vrijeme svjedoci smo, nažalost, i fizičkih napada na LGBT osobe i udruženja. Od usvajanja Zakona o zabrani diskriminacije, Instituciji ombudsmena prijavljena su tri slučaja nasilja nad LGBT osobama, a nekoliko predmeta je otvoreno po službenoj dužnosti”, rekao je za BUKU Raosavljević.
Ukoliko se LGBT osobe suoče sa nasiljem, Raosavljević preporučuje da se slučaj nasilja ili prijetnje prijavi, a ombudsmeni su stava da državni organi zaduženi za održavanje reda imaju prvenstvenu obavezu da reaguju u ovakvim situacijama.
“Takođe je bitno pronaći počionioce, radi odvraćanja od budućih napada sličnog karaktera i slanja jasne poruke javnosti da je nasilje prema LGBT populaciji neprihvatljivo”, ističe on.
Na pitanje da li je nasilje nad LGBT osobama kod nas dovoljno sankcionisano, Raosavljević kaže da su ombudsmeni, na osnovu saznanja o napadima na LGBT osobe, uputili preporuku MUP-u RS kojom se zahtijeva primjena strožije prekršajne i kaznene politike za prekršaje i krivična djela počinjena prema pripadnicima LGBT zajednice.
LGBT osobe u svakodnevnom životu susreću se sa stereotipima i predrasudama
“Sa druge strane, u slučaju povrede prava, pripadnici LGBT populacije rijetko se odlučuju za pokretanje postupka pred institucijom ombudsmena ili drugim nadležnim organima, zbog nepovjerenja u institucije i straha od osude okoline zbog objelodanjivanja svoje seksualne orijentacije”, ističe Raosavljević.
MOGUĆE IZRICATI TEŽE KAZNE ZA NAPADE
Napadi na LGBT osobe mogu se sankcionisati Krivičnim zakonom i Zakonom o javnom redu.
Odredbama Krivičnog zakona propisana su krivična djela „Ugrožavanje sigurnosti“ i „Narušavanje nepovredivosti stana“, a Zakonom o javnom redu i miru propisani su prekršajna odgovornost i sankcije za narušavanje javnog reda i mira.
Raosavljević kaže da, prema izmjenama krivičnih zakona iz 2010 godine, sudovi imaju mogućnost izricanja težih kazni za krivična djela počinjena iz mržnje, dakle, i onda kada su žrtve pripadnici LGBT zajednice.
“U julu 2014. godine, Sudsko vijeće Kantonalnog suda u Sarajevu izreklo je prvostepenu presudu za razbojništvo dvojici muškaraca koji su u 2013. godini koristili stranicu za upoznavanje da stupe u kontakt i opljačkaju gej muškarce. Ova je presuda, prema našim saznanjima, prva javna presuda kojom država BiH osuđuje krivična djela nad LGBT osobama, a donesena je za manje od godinu dana nakon prijave krivičnog djela”, ističe Raosavljević.
Podsjetimo da i Ured za demokratske institucije i ljudska prava pri OSCE-u (ODIHR) trenutno priprema svoj Izvještaj o zločinima iz mržnje u 2014 godini. Ovaj izvještaj biće predstavljen 16. novembra 2015. godine na Svjetski dan tolerancije.
Prije izrade ovog Izvještaja, s ciljem što adekvatnijeg predstavljanja slučajeva zločina iz mržnje u zemljama koje će biti obuhvaćene izvještajem, ODIHR je raspisao poziv za nevladine organizacije koje se bave dokumentovanjem ovih slučajeva da im dostave informacije o zločinima iz mržnje u svojim državama. Sarajevski otvoreni centar dao je svoj doprinos ovom izvještaju, dostavljajući sve relevantne podatke o zločinima iz mržnje prema LGBT osobama u BiH koje je dokumentovao tokom 2014. godine.
Oni su u 2014. godini dokumentovali 42 slučaja govora mržnje i 20 slučajeva krivičnih djela i incidenata motivisanih predrasudama na osnovu seksualne orijentacije i/ili rodnog identiteta.
Jedanaest od 20 slučajeva zločina iz mržnje odnose se na prijetnje, uznemiravanje, napade na LGBT aktiviste, te LGBT osobe koje su aktivne u aktivističkim krugovima. Trinaest slučajeva zločina iz mržnje prijavljeno je nadležnim institucijama. Njihova reakcija se još uvijek čeka.
Foto: Ilustracija
OTVORENIJA ZAŠTITA PRAVA
Da bi se smanjila stigma prema LGBT osobama, nosioci javnih funkcija trebali bi otvorenije istupiti u zaštiti prava LGBT populacije, povodom pojedinačnih incidenata, ali i generalno, jer živimo i dalje u relativno konzervativnom društvu u kojem je prisutan jak uticaj vjerskih organizacija.
“LGBT osobe moraju biti u stanju održavati skupove bez straha da će biti objekt fizičkog napada njihovih protivnika. Ovaj strah može udruženje ili drugu grupu koja podržava zajedničke ideje ili interese obeshrabriti od otvorenog izražavanja mišljenja o kontroverznim pitanjima koja se tiču zajednice”, zaključuje Predrag Raosavljević, pomoćnik ombudsmena za ljudska prava BiH.
Tekst nastao u saradnji sa Sarajevskim otvorenim centrom, u sklopu MATRA programa Ambasade Kraljevine Nizozemske.
Vezan tekst
Zakoni u BiH su dobri, ali se ne sprovode