Ministar trgovine Federacije BiH Amir Hasičević govorio je prije nekoliko dana na Kongresu Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH i tom prilikom je iznio netačnu informaciju.
Naime, ministar je, između ostalog, ustvrdio da je promet u trgovini u prvih osam mjeseci ove godine porastao za 10 milijardi KM. Ovu netačnu informaciju među prvima je primijetio zastupnik u Parlamentu FBiH Admir Čavalić, te javno ukazao da se radi o ukupnom prometu, a ne prometu u trgovini.
Ministarstvo trgovine slabo stoji s brojevima
Pet dana poslije, nakon kritika u javnosti, na web-stranici ministarstva ispravili su netačan navod, te sada i ministar u svojoj izjavi potvrđuje da se radi o ukupnom prometu, a ne prometu u trgovini.
Govoreći o uvođenju neradne nedjelje za pojedine trgovinske objekte, ministar kaže da ovaj čin nije utjecao negativno na sektor trgovine, te da trgovci zapošljavaju nove radnike.
“Zvaničnim podacima svakodnevno demantujemo kritičare. Trgovina ne propada kada radnik odmara, nego kada radnik “izgori” na poslu”, kazao je ministar Hasičević.
S obzirom da podaci Porezne uprave FBiH tokom cijele godine nisu išli u prilog ovim tvrdnjama, zastupnika Čavalića smo pitali kojim to podacima ministar demantuje kritičare?
“Kad god kritikujemo Vladu FBiH, mi navedemo podatke Porezne uprave FBiH ili navedemo odgovor na zastupničko pitanje i navedemo instituciju koja je odgovorila. To Ministarstvo trgovine ne radi, ne nudi nam jasne i precizne podatke. Nije dovoljno da samo iz ministarstva kažu: ‘nije tako, nije to tačno’. Trenutno ne vidim nijedan zvanični podatak koji ide u prilog Ministarstvu trgovine. Ukupni fiskalni promet pokazuje da u realnom smislu nije došlo do značajnog rasta kao i promet u trgovini. Nominalno jeste, ali realno nije. Mi pratimo realne cifre, uzimajući u obzir inflaciju. Dalje, broj zaposlenih u Federaciji BiH je u padu, broj zaposlenih u trgovini je u padu. Također, imamo rekordne fiskalne promete u Orašju ove godine koje niko ne može da objasni. Dakle, pored Vareša koji ima rudnik, pojavljuje se Orašje. Imamo drastičnu razliku u rastu fiskalnog prometa u entitetima RS i FBiH. Valjalo bi je temeljito objasniti, iako je to najvećim dijelom zahvaljujući metodološkoj promjeni jer je uključena fiskalizacija u RS-u”, objašnjava Čavalić za Buku.
Puno pitanja, malo odgovora
Tokom cijele ove godine ministar Hasičević u javnom prostoru pokušava opravdati uvođenje neradne nedjelje na način da to predstavlja kao uslugu radniku.
No, postavlja se pitanje koliko je radnik sretniji ukoliko odmara striktno nedjelju a ostalim danima radi više. Zbog čega briga za radnike nije išla u smjeru da radnici u trgovini odmaraju dva dana u sedmici? Zbog čega nema brige za radnike koji trenutno mogu raditi nedjeljom, poput onih u dragstorima i nekim drugim objektima? Zbog čega nema brige za radnike u Orašju gdje je neradna nedjelja ukinuta? Sve su ovo pitanja na koja ministar ne nudi odgovore.
Zastupnik Čavalić kaže da postoji još nekoliko pitanja na koja javnost nije dobila odgovore iz Ministarstva trgovine FBiH.
“Bilo bi korisno da nam se objavi podatak o tome koliko je bilo dragstora u FBiH prošle godine, a koliko ih je ove. Samo za grad Konjic dobio sam zvaničan odgovor da smo dobili šest novih dragstora. To je izuzetno veliki broj i za veće gradova od Konjica. Dakle, s obzirom da je Vlada izuzela dragstore od neradne nedjelje, samim time je došlo do naglog rasta novootvorenih dragstora”, ističe Čavalić.
Ima li zloupotrebe položaja?
Također, navodi kako resorni ministar i Vlada FBiH još javnosti nisu objasnili zbog čega je samo Orašje dobilo izuzeće od neradne nedjelje.
“Orašje je ekspresno dobilo izuzeće prije formiranja uslova. Uslovi su formirani nekoliko dana poslije. Ja sam zastupničkim pitanjem tražio od Ministarstva da mi se odgovori ko formalno ispunjava uslove i ko je sve tražio izuzeće. Čekao sam odgovor pola godine. Potom se Ministarstvu obratila Institucija ombudsmena za ljudska prava i tek onda se Ministarstvo udostojilo odgovoriti. Tada se pokazalo da sedam opština/gradova u FBiH ima ispunjene uslove da ih se izuzme, ali Vlada FBiH neće da donese tu odluku. Dakle, niti ih odbija, niti ih prihvata. Ja mislim da je to izuzetan pravni problem. Postavljam javno pitanje da li ovdje ima krivične odgovornosti Vlade FBiH u smislu zloupotrebe položaja i evidentne diskriminacije. Ovdje se izašlo iz okvira zakona”, jasan je Čavalić.
Konjic, Jablanica, Visoko, Tešanj, Velika Kladuša, Foča i Sapna su gradovi/općine za koje je Ministarstvo trgovine FBiH utvrdilo da ispunjavaju uslove za izuzeće od neradne nedjelje, ali Vlada FBiH nikada nije donijela odluku o izuzeću. Dakle, Vlada FBiH je kreirala uslove po kojima možete dobiti izuzeće od neradne nedjelje, ali ako ih ispunite, uzalud ste ih ispunili, jer očigledno u Vladi FBiH smatraju da imaju pravo na samovolju i kršenje vlastitih propisa.
No, ovdje nerazumnim potezima vladajućih u FBiH nije kraj. Osim što postoje gradovi/općine koje su ispunile uslove za izuzeće pa isto nisu dobile, postoje i općine koje po nekoliko mjeseci čekaju da im Ministarstvo trgovine odgovori na zahtjev.
O iskustvima Općine Stari Grad Sarajevo za Buku je govorio predsjedavajući Općinskog vijeća Seid Škaljić.
“Mi smo zahtjev za izuzeće predali u decembru prošle godine. Dobili smo odgovor u junu da trebamo dopuniti dokumentaciju s pokazateljima o padu prometa. Mi smo zatražili podatke od porezne ispostave Stari Grad i Općinsko vijeće je to poslalo prema federalnom Ministarstvu i nakon toga nismo dobili odgovor ni pozitivan ni negativan”, kaže Škaljić.
Turističko mjesto koje ne radi nedjeljom
Napominje kako su izuzeće tražili nakon što su to od općinskih vijećnika zatražili trgovci.
“Kod nas nema puno velikih trgovinskih lanaca. U Starom gradu su pretežno porodične radnje. Tim ljudima je izuzetno teško kada ih zatvorite na ovaj način. Nama su pojedini mesari slali izvještaje u kojima se vidi da njima u ukupnom prometu u toku sedmice nedjelja učestvuje s 30 posto prometa. Tim ljudima je to udar”, govori nam Škaljić.
Konstatuje kako je općina Stari Grad mjesto koje živi od turizma, pa samim time i nedjelja igra veliku ulogu.
“Mi smo turistička općina gdje je vikendom najveći broj posjetitelja, kako iz zemalja regije, tako i iz naše zemlje. Nama su i stare zanatlije govorile kako je njima vikend izuzetno važan za prodaju što itekako ima smisla. Ljudima kojima je nedjelja donosila značajan dio profita je sada nezgodno poslovati”, naglašava Škaljić.
Podsjetimo, resorni ministar je prije nekoliko mjeseci najavljivao i mogućnost ublažavanja zabrane na način da se omogući 16 radnih nedjelja u godini po želji poslodavca, ali od toga nije bilo ništa.