Devet od 10 novinara ima neki nivo svijesti o alatima vještačke inteligencije
Bosna i Hercegovina će na svom putu ka Evropskoj uniji morati usvojiti zakonodavstvo kojim se reguliše upotreba vještačke inteligencije. Rečeno je to na konferencija “Umjetna inteligencija i mediji u BiH” u organizaciji Burch Univerziteta u Sarajevu.
Na konferenciji je prezentovala i Studija koju je za potrebe Delegacije EU radio BURCH. Rezultati govore da samo 2% medijskih kuća široko koristi vještačku inteligenciju, ali 25% planira uskoro integrisati je u svoje redakcije.
Studija na osnovu izjava anketiranih novinaraiz 42 medijske kuće pokazuje da se vještačka inteligencija u bh medijima koristi u ograničenom kapacitetu za pomoć u rutinskim poslovima poput stvaranja infografika, transkribovanja i razvoj zaključaka ili sažetaka.
Nekoliko medijskih kuća planira proširiti upotrebu vještačke inteligencije, posebno u upravljanju društvenim mrežama, provjeri činjenica i moderiranju sadržaja
„Vještačka inteligencija je prepoznata kao koristan alat u marketingu, menadžmentu i poboljšanju interakcije s publikom kroz personalizaciju i kuriranje sadržaja“, navodi se u studiji.
Ferdinand Koenig, šef odjela za komunikacije Delegacije EU u BiH istakao je da tek sad počinjemo da razumijemo šta će se dešavati i kako će to uticati na sve ono što radimo.
„Umjetna inteligencija, kako je pokazala studija, nudi mnogo prilika. Gotovo 60 posto, odnosno dvije trećine ispitanika, izjavili su da u svom radu koriste umjetnu inteligenciju, npr za prevod ili vršenje istraživanja ili čak i za izradu nacrta svojih radova“, rekao je Koenig.
Pojašnjava da je jasno da umjetna inteligencija sa sobom donosi prijetnju odnosno rizike. Zloupotreba umjetne inteligencije može biti štetna za demokratiju jer povjerenje u informacije koje dobivamo je vrlo važno za demokratska društva.
„Zakonski propisi u oblasti medija se izuzetno brzo razvijaju i meni je drago jer Europska unija ima vodeću ulogu prvenstveno kada govorimo o rješavanju nekih osnovnih zabrinutosti, ali isto tako i u unapređenju propisa. Kao primjer želim navesti Zakon o digitalnim uslugama ili Zakon o umjetnoj inteligenciji. BiH kao zemlja koja ima kandidatski status na putu ka EU, moraće se prilagoditi ovim zakonskim propisima“, kaže Koenig.
Amela Odobašić, pomoćnica direktora za emitovanje u Regulatornoj agenciji za komunikacije Bosne i Hercegovine,istakla je da BiH trenutno nema zakonodavni okvir niti ima bilo kakve regulatorne odredbe koje se odnose na umjetnu inteligenciju.
„Međutim, imajući u vidu da je Zakon o umjetnoj inteligenciji donesen ove godine u EU, mi u tom segmentu i ne zaostajemo. Šta mi kao Agencija, kao stručno tijelo radimo? Mi kroz Europsku platfomu regulatornih tijela, koja obuhvata više od 50 regulatornih tijela iz Europe, pratimo i učestvujemo u razgovorima o tome kako da se primijene odredbe i šta da regulator radi po pitanju AI i to u dva aspekta: kako da koristi umjetnu inteligenciju za podizanje efikasnosti regulacije i kako u budućnosti da nadgleda, a da pri tome ne ugrožava osnovne principe koje zagovara Vijeće Europe, a to su vladavina prava, ljudska prava i demokratija. Naš stav, u RAK-u, je da učimo i da nemamo strah od korištenja svih ovih alata koje nam umjetna inteligencija pruža“, rekla je Odobašić.
Amer Kurtović, zamjenik direktora Centra za društvena istraživanja Internacionalnog Burch univerziteta kaže kako studija ukazuje da postoji veliki nivo svijesti o vještačkoj inteligenciji među novinarima, međutim, idalje je upotreba tog alata na niskom nivou.
„Novinari su podijeljeni po pitanju dobrih i loših strana vještačke inteligencije. S jedne strane imaju stav da vještačka inteligencija može pomoći i dovesti do toga da bolje i brže objavljuju novinske članke što je u principu i njihov posao. S druge strane postoji prilično veliki broj među novinarima koji misle da će vještačka inteligencija dovesti do toga da je novinar manje i manje potreban u redakciji i neetička upotreba vještačke inteligencije za dezinformacije“, zaključio je Kurtović.