Trenutak kad je više od tri miliona stanovnika u četiri zemlje ostalo bez struje pokazao je kako prenosni sistem može biti i te kako ranjiv i da stručnjaci u regionu moraju sarađivati da se tako nešto ne ponovi.
Evropska mreža operatera prenosnih sistema električne energije nedavno je objavila finalni izvještaj o uzrocima “Balkanskog blekauta” – energetskog kolapsa u kojem je 21. juna prošle godine bez struje ostala cijela Crna Gora, te dijelovi Republike Srpske, FBiH, Albanije i Hrvatske, a stručnjaci su preporučili da je nepohodna još veća briga o prenosnim sistemima, dogradnja mreže i njeno stalno obnavljanje, kako bi se ovakvi incidenti u budućnosti poptpuno izbjegli.
Trenutak kad je više od tri miliona stanovnika u četiri zemlje ostalo bez struje pokazao je kako prenosni sistem može biti i te kako ranjiv i da stručnjaci u regionu moraju sarađivati da se tako nešto ne ponovi.
To je posebno važno u uslovima ekspanzije obnovljivih izvora energije koji u kratkom roku u mrežu “ubacuju” velike količine energije.
Izvršni direktor za rad i održavanje u “Elektroprenosu BiH” Cvjetko Žepinić rekao je za Srnu da uzrok raspada elektro-energetskog sistema nije bio u BiH, ali da su posljedice pretrpjele sve zemlje u regionu.
“Pouka koja je izvučena jeste da treba vršiti bolju koordinaciju isključivanja dalekovoda i na to obratiti pažnju. Prenosni sistem koji imamo je stabilan i pouzdan, ali ga treba konstatno razvijati, zanavljati postojeću opremu i naravno dograđivati. U ovom trenutku, nama su najbitnije tačke izgradnja trafostanica Banjaluka 10, Sarajevo 12 i Jahorina”, istakao je Žepinić.
Generalni direktor “Elektroprivrede Republike Srpske” Luka Petrović rekao je da bi se u budućnosti izbjegle situacije kao što je bila ona u junu prošle godine, veliku ulogu moraće da odigra prenosni sistem po principu prijema i prihvata energije iz obnovljivih izvora.
“Jedan od modela mogu biti baterijski sistemi, zaštite od izbacivanja elektrana i drugih proizvođača električne energije, i to je potrebno uraditi. Vrlo je važna Studija o prihvatu iz obnovljivih izvora energije i kapacitetu koji se može ‘injektirati’ u mrežu”, pojasnio je Petrović.
Takođe, naveo je on, mora se voditi računa kada se vrše priključenja malih elektrana.
“Da ih priključimo tako da ostane rezerva, da i građani i privreda mogu imati energiju u svakom trenutku”, ukazao je Petrović.
On je dodao da je važno što je ovo jedna od tema o kojima će razgovarati učesnici predstojećeg Samita energetike u Trebinju.
“To je važna tema, i važno je što će ovdje doći regionalni ‘igrači’ iz ove oblasti da razmijene mišljenja, da se vidi gdje su slabe tačke, te da oni koji odlučuju, donesu prave odluke kako se ‘blekaut’ više ne bi ponovio”, ukazao je Petrović.
I jačanje i proširenje prenosne mreže sa ciljem postizanja pouzdanosti, sigurnosti i dinamičke otpornosti elektro-energetskog sistema BiH biće tema jednog od ključnih panela na Samitu energetike, koji počinje 19. marta u Trebinju.
Direktor Samita energetike Aleksandar Branković rekao je da će se razgovarati o tome kako se desio taj kolaps prošle godine, šta su predikcije i šta treba uraditi da se to više ne dešava.
“Imamo periode ekstremne potrošnje, imamo povećanje proizvodnje iz obnovljivih izvora… Mreže to teško podnose, ali stručnjaci su tu da kažu na koji način se to može preduprijediti. Iz tog iskustva bi trebalo da izvučemo pouke – da se više ne dešava, ili da se dešava u što manjim ispadima”, istakao je Branković.
Zajednička loša iskustva su pokazala koliko je sistem uvezan i ranjiv, što je posebno važno u uslovima kada je obezbjeđivanje dovoljnih količina energije definitivno postalo jedno od strateški najvažnijih pitanja za svaku državu.