Praznik rada u Sarajevu sindikalne organizacije će
iskoristiti da ukažu na sve ono što ih muči.
Već godinama radnici pokušavaju da
ukažu na to da u većini privrednih grana poslovi nisu adekvatno plaćeni. Nisu
adekvatno bili plaćeni ni prije inflacije, a u današnjem vremenu je to postalo
nepodnošljivo.
Podatak da za jednu prosječnu platu ne možete prehraniti
porodicu, ili da možete pokriti samo trećinu ukupnih potreba, najbolje pokazuje
u kakvom se položaju nalaze oni koji najviše doprinose profitu privrednih
subjekata, a posljedično i državi kroz rast naplate direktnih i indirektnih
poreza. No, političari zahtjeve radnika već godinama ne čuju.
Podići najnižu satnicu sa 4.40 na 5.68 KM
Na prvomajski protest organizovano će, kao i svake godine,
Sindikat metalaca Federacije BiH, a predsjednik ovog granskog sindikata Almir
Salihović govorio je za Buku o najvažnijim zahtjevima radnika.
Kaže kako će se radnici na putu od Doma sindikata do zgrade
Vlade FBiH proći ispred zgrade Udruženja poslodavaca FBiH.
“Zašto ispred Udruženja poslodavaca? Zato što su naša dva
zahtjeva s kojima izlazimo u javnost vezana za Vladu i Udruženje poslodavaca.
Što se tiče Udruženja poslodavaca, Sindikat metalaca
Federacije BiH je još u septembru prošle godine prema Udruženju dostavio zahtjev za početak pregovora o povećanju
najniže satnice u Granskom kolektivnom
ugovoru. Do danas
nije održan nijedan
pregovarački sastanak, a Udruženje poslodavaca je krajem
februara ove godine
donijelo odluku da trenutno ne postoje
uslovi za
početak pregovora o izmjeni Granskog kolektivnog ugovora.
Upravni odbora Sindikata metalaca Federacije
BiH je ovakav stav ocijenio neprihvatljivim,
o čemu je
Udruženje poslodavaca obaviješteno u pisanoj
formi”, ističe za Buku Salihović.
Sindikat zahtijeva da se najniža neto satnica sa 4.40 KM poveća na 5.68 KM.
Pitali smo našeg sagovornika zbog čega ih je odbilo Udruženje poslodavaca FBiH.
„Njihov odgovor se veže za usvajanje fiskalnih zakona. Oni tvrde da nemaju
više prostora za povećanje plata dok se ne rastereti privreda kroz izmjene
zakona. To je njihov glavni argument”, odgovara Salihović, konstatirajući da je
drugi zahtjev Sindikata metalaca upravo vezan za ono što tišti poslodavce već
godinama.
„Što se tiče Vlade FBiH, prema njima imamo zahtjev za donošenjem seta
fiskalnih zakona koji bi uveliko rasteretili privredu, odnosno dali prostor za
povećanje plata svim radnicima. Mi smo želeći da imamo fer i korektan odnos
socijalnih partnera, Sindikata i Udruženja poslodavaca, imali nekoliko
inicijativa prema Vladi, Parlamentu. Dva odbora Parlamenta FBiH su nas primila
i donijela zaključak kojim podržavaju zahtjeve i urgenciju Sindikata metalaca
kada je u pitanju donošenje zakona o minimalnoj plati, zakona o doprinosima i
porezu na dohodak. Idemo u tom pravcu da pomognemo našim socijalnim partnerima,
jer smo vezani jedni za druge. Sada očekujemo da nam se to vrati na način na
koji smo prezentirali, a to je da se uđe u pregovore i da se poboljša status radnika”,
naglašava prvi čovjek Sindikata metalaca FBiH.
Izračunali koliko su izgubili radnici u zadnje tri godine
Napominje kako se dešava veliki egzodus radnika iz Bosne i Hercegovine, te
da je i to jedan od razloga zbog kojim treba hitno popraviti položaj radnika.
„Pogotovo je taj egzodus izražen u našoj struci. Mi imamo specifične
kvalifikacije radnika, koje ne možete tek tako naći na tržištu, niti u kratkom
vremenskom periodu, tako da su i to problemi s kojim se susrećemo. Sve više se
priča o uvođenju radne snage iz Bangladeša ili ko zna kojih sve zemalja, ali
mnogi od njih su to iskoristili da bi otišli do zemalja Evropske unije. Dakle,
bili smo im tranzitna ruta”, govori nam Salihović.
Podvlači kako je potrošačka korpa nešto što je svakodnevni problem svim
radnicima.
„Preko 3.000 KM je potrošačka korpa. Mi smo napravili jednu studiju za
period 2021.-2024. godina gdje smo računali prosječnu platu Federacije i
prosječnu platu radnika u odnosu na ono što se traži od njih kroz potrošačku
korpu. Mi smo u te tri godine evidentirali da četveročlana porodica gdje je
jedan uposlenik gubi oko 65.000 KM. Dakle, mi stalno govorimo o gubicima
poslodavaca i poteškoćama u rukovođenju kompanijama, a niko ne govori kako
radnik preživljava. To su sve neke činjenice koje su nas primorale da reagujemo
i odlučili smo se na ovaj potez”, jasan je naš sagovornik.
Nema zakona, ali nema ni ESV-a
Podsjeća kako je Vlada Federacije BiH prošle godine obećala da će fiskalni
zakoni biti usvojeni do kraja 2023. godine, ali se to nije desilo.
„Kasnije smo čuli da je navedno ta granica pomjerena na 1. juli. Naravno da
bi to nama bilo korisno, ali mi već ulazimo u peti mjesec a ništa se konkretno
ne dešava. Znamo svi za procedure koje se moraju provesti da bi zakoni stupili
na snagu, tako da smo svakim danom sve više skeptici. Zbog toga moramo
reagovati kako bi se ovo dovelo u red”, kaže on.
Kao veliki problem navodi i to što u Federaciji BiH ne funkcionišem
Ekonomsko-socijalno vijeće.
„Ekonomsko-socijalno vijeće ne postoji, a trebalo bi da funkcioniše na
triparitetnom sporazumu. Otkako je aktuelna Vlada preuzela dužnost početkom
maja prošle godine, nije održan nijedan kolegij, niti sjednica ESV-a. Vidite, i
niko o tome ne priča”, ogorčen je Salihović.