Foto: BUKA
Grad Banjaluka je pokrenuo aktivnosti za obnovu Spomenika palim Krajišnicima na Banj brdu, jednog od simbola Banje Luke i Republike Srpske i nacionalnog spomenika BiH.
Spomenik je već duže vrijeme u lošem stanju i kao takav predstavlja opasnost za sve posjetioce zbog čega je Gradska uprava u više navrata organizovala sastanke sa nadležnim institucijama, kako bi se usaglasili zajednički ciljevi i planovi koji su neophodni da bi se ovom spomeniku vratio stari sjaj.
U tom pravcu, na inicijativu Grada održan je novi sastanak u Gradskoj upravi, na kojem su uz predstavnike gradske administracije prisustvovali predstavnici resornih ministarstava u Vladi Republike Srpske, Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske, banjalučkog SUBNOR-a i Turističke organizacije grada.
“Grad je inicirao novi sastanak i krećemo u aktivnosti rekonstrukcije i restauracije spomenika u saradnji sa nadležnim institucijama. Već u februaru pokrećemo izradu projektnog zadatka za reviziju projekta rekonstrukcije spomenika iz 2003. godine, dok u martu očekujemo i da raspišemo javnu nabavku za izvođača za izradu revizije projekta”, poručila je savjetnica gradonačelnika za društvene djelatnosti, Milada Šukalo.
Po okončanju revizije od koje se očekuje da projekat predstavi u fazama, kako je istakla – biće održan novi sastanak sa svim relevantnim institucijama da se uključe u obnovu s obzirom na to da je riječ o zaštićenom spomeniku najvišeg reda i da se očekuje podrška nadležnih ustanova.
-Upravo zbog značaja ovog spomenika, posvećujemo mu maksimalnu pažnju. Planiramo da se bavimo i rekreativnom zonom na Banj brdu u narednom periodu i kroz izgradnju vidikovca. Time ćemo omogućiti i bolje uslove za rekreaciju našim sugrađanima, a i bolju ponudu za sve turiste koji posjećuju naš grad – zaključila je savjetnica Šukalo.
Trenutno je spomenik u veoma lošem stanju, dijelovi kamenih ploča raspadaju se i padaju na zemlju. Zbog opasnosti Gradska uprava je ogradila spomenik ogradom, ali građani se i dalje penju na spomenik bez obzira na znakove kojima se upozorava da je zabranjeno penjanje.
Spomenik na Banj brdu je od 2. septembra 2013. godine proglašen Nacionalnim spomenikom.
DETALJI O SPOMENIKU
Sadašnji spomenik, djelo akademskog vajara Antuna Augustinčića (Klanjec, 04.05.1900. – Zagreb, 10.05.1079. godine), podignut u znak sjećanja na nekoliko hiljada krajiških boraca koji su poginuli u Drugom svjetskom ratu, svečano je otvoren/otkriven na Dan ustanka naroda Bosne i Hercegovine, 27. jula 1961. godine, iako je odluka o podizanju ovog spomenika donesena još 1953. godine. Autor spomenika je već 1948. godine počeo da radi na skicama. Maketa spomenika koju je izradio Augustinčić nalazi se u Klanjcu, u Hrvatskom Zagorju, u galeriji koja nosi ime ovog velikog vajara.
Arhitektonski gledano, objekat spada u složeni tip spomen-obilježja sa razigranim geometrijskim formama koje se stepenasto sužavaju prema vrhu stvarajući stilizovanu piramidalnu formu sa naglaskom na pročelni dio, čime je posebno naglašena dinamičnost forme. Na dinamiku forme utiče još i isticanje visine pročelja u odnosu na visinu začelja. Akcenat spomenika predstavlja lučno nadvijeno pročelje koje zajedno sa figurom mladića formira određeni vid portalne forme, čime je istaknut ulaz u unutrašnjost objekta u kojoj se nalazi zidna dekoracija. Spomenik je monumentalnih razmjera osmišljen na način da oblikom prati konfiguraciju terena. Brački kamen kojim je betonska konstrukcija spomenika obložena doprinosi stvaranju iluzije da je spomenik isklesani monolit, oduvijek na tom mjestu.
Zbog pojave kapilarne vlage brački kamen je već nakon nekoliko godina od izgradnje spomenika počeo propadati. Ova pojava negativno je uticala i na stanje unutrašnjosti objekta što je uzrok odlaganja izrade fresaka Ismeta Mujezinovića. Intervencije s ciljem otklanjanja ovog problema vršene su u više navrata, nekad obimnije, klesarske, nekad samo injektiranje reljefa.
Spomenik je danas u lošem stanju zbog neodržavanja i uticaja atmosferilija. Uočljiva su oštećenja kamenih obloga zidova i samih reljefa usljed dugotrajnog uticaja atmosferilija, što može dovesti do njihovog širenja i stvaranja deformacija.
Crteži na zidovima u unutrašnjosti spomenika su u izuzetno lošem stanju, u opasnosti od potpunog nestanka. Oštećenja su nastala usljed neodržavanja i intenzivnog uticaja kapilarne vlage, koja je vidljiva i na vanjskim fasadama objekta spomenika, i zahtjevaju preduzimanje hitnih mjera za njihovu konzervaciju i restauraciju. Usljed neodržavanja primjetna su oštećenja na prilaznom putu.